Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 10° 1
Sutra: 10° 10° 1
4. travnja 2020.
Kiparstvo na otvorenom

Goranska kiparska radionica ukoričila svojih 40 godina entuzijazma

 Milutin Burić jedan je od glavnih »krivaca« za objavljivanje monografije / Foto M. KRMPOTIĆ
Milutin Burić jedan je od glavnih »krivaca« za objavljivanje monografije / Foto M. KRMPOTIĆ
Autor:
Objavljeno: 22. siječanj 2020. u 15:17 2020-01-22T15:17:07+01:00

Monografija donosi podatke o autorima i njihovim radovima za svaki saziv, ali i fotografije autora i skulptura te komentare struke. Navedene su i dimenzije te smještaj svake skulpture i njeno trenutačno stanje

LOKVE  Puna četiri desetljeća iznimno vrijednog rada Goranske kiparska radionice (GKR), međunarodno priznate i ugledne likovne institucije čije je sjedište u Lokvama, oplemenjeno je i obogaćeno monografijom »40 godina s potpisom Goranske kiparske radionice« čiji su autori Branka Arh i Berislav Valušek, a za objavljivanje ove značajne knjige najzaslužniji je Milutin Burić, dugogodišnji predsjednik GKR-a. Upravo on u predgovoru napominje dugotrajnost procesa stvaranja ovog djela, napominjući da je ideja sazrijevala još od 1997. godine kada je odlučeno da se podaci i rezultati saberu i predstave u monografskom obliku.

– Od ideje do realizacije prošlo je više od dvadeset godina. Danas možemo odahnuti, monografija je pred nama. Objedinjuje četrdeset godina silnog entuzijazma, ljubavi, predanosti volonterskom radu, želji da se izdrži i nastavi. I tako u kontinuitetu, bez pauze i predaha: 40 saziva, 100 sudionika, 82 autora, 107 ostvarenih skulptura postavljenih u javne prostore diljem Gorskog kotara. Konačno možemo reći da imamo monografiju u kojoj su objavljeni svi naši kreativni rezultati koji najbolje svjedoče o golemoj i vrijednoj kiparskoj baštini, jednoj od najvrednijih na otvorenom prostoru u Hrvatskoj, unatoč tome što su, pod teretom surovih goranskih prilika, neke skulpture dotrajale. Drvo, nažalost, kao tradicionalni kiparski materijal ima najkraći vijek trajanja, konstatira Burić.

Postavljanje skulpture »Glava« Krešimira Roda u Golubinjaku / Snimio Marinko KRMPOTIĆ

I turistička svrha

Cilj monografije bio je dati detaljan prikaz svakog do sada održanog saziva (dakle, četrdeset), a to je ostvareno tako da od prvog saziva iz 1979. godine pa do prošlogodišnjeg svaki saziv prate podaci, ne samo o autorima koji su sudjelovali i skulpturama koje su izradili, već i fotografije autora i skulptura te komentari struke u koje su uključeni i podaci o dimenzijama i smještaju svake skulpture te njenom trenutačnom stanju.

Tijekom 40 godina Gorski kotar pretvoren je u muzej skulptura na otvorenom / Snimio Marinko KRMPOTIĆ

Dodatnu vrijednost tekstu i fotografijama koje prate svaki saziv nedvojbeno daje i uspješno izrađena zemljopisna karta na kojoj su određene lokacije smještaja svake pojedine skulpture. To svakako može biti od koristi svakome tko želi obići ovaj prekrasni goranski muzej skulptura na otvorenom pa je očigledno da monografija Goranske kiparske radionice kao knjiga ima i svoju jasnu turističku svrhu, iako je riječ ponajprije o vrlo kvalitetnoj knjizi koja uspješno predstavlja značaj i vrijednost Goranske kiparske radionice.

Tekstove kojima s umjetničke strane tumače rad sudionika GKR-a kroz proteklih četrdeset godina potpisali su Vanda Ekl čiji je tekst objavljen u predgovoru kataloga za 1982. godinu iskorišten da bi se obradilo vrijeme od 1979. do 1983. godine, Berislav Valušek pisao je o razdoblju od 1983. do 2003. godine, a Branka Arh progovorila je o razdoblju od 2004. do 2019. godine.

Vizualno atraktivna

Monografija – očekivano – ostavlja snažan dojam s vizualne strane, a za to kvalitetno grafičko oblikovanje najzaslužnija je grafička urednica Vesna Rožman te svakako autori fotografija, ponajprije profesionalni fotografi koji su poslom bili vezani uz ovaj projekt – Goran Vranić i Damir Fabijanić – ali i ostali autori: Milutin Burić, Istog Žorž, Marko Gracin i Ivica Nikolac.

Izložba na otvorenom

Sumirajući pri kraju svog teksta četiri desetljeća dugu tradiciju ove ustanove, Branka Arh, između ostalog, kaže:«Goranska kiparska radionica dokazala je svoju zrelost i svoje značenje. Jedina je likovna manifestacija u Gorskom kotaru koja sustavno i bez prekida djeluje od 1979. godine. Sačuvala je kontinuitet i razinu, razvila senzibilitet za drvo kao oblikovni materijal, za njegovu opipljivu vizualnu ljepotu. Pridonijela je novim vidicima umjetnosti i jasnoj komunikaciji sa suvremenošću, onom koja nudi organiziranu i kultiviranu kiparsku izražajnost, koja nije potjerala ljepotu, sklad forme i vještinu ruke. Na otvorenom i neomeđenom prostoru (između dvaju kulturnih i likovnih središta, Zagreba i Rijeke) okupila je najvrsnije hrvatske umjetnike. Godine 2011. napisala sam da su skulpture naselile čitav prostor Gorskog kotara, da je Gorski kotar prerastao u veliku izložbu suvremenog kiparstva na otvorenom, da u goranskom prostoru skulpture dograđuju i krajobraz i čovjeka u njemu, određuju onaj magistralni put koji nosi umjetničku definiciju kraja«, piše Arh te zaključuje:

»O tome neprocjenjivom doprinosu hrvatskoj umjetnosti treba govoriti, brinuti se, valorizirati ga, održavati i prezentirati od nastajanja do postavljanja, u mijenama kroz godišnja doba, u životu i prožimanju s prirodom i čovjekom. Romantičan je ovaj entuzijazam, četiri desetljeća dug je ovaj zanos. Ali vrijedilo ga je sanjati. Vrijedilo ga je podržati«, napisala je Branka Arh.

 

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.