DELNICE Proglašavanje statusa elementarne nepogode za područja kojima priroda s vremena na vrijeme pokaže svoju snagu, uobičajena je mjera koja, na žalost, ima u osnovi tek »kozmetičke efekte« i njena ponajveća vrijednost možda je tek u činjenici da je njome iskazana empatija i suosjećanje prema ljudima koji su stradali.
Bolje no itko u posljednjih nekoliko godina to znaju Gorani koji su u četiri godine imali tri (!) elementarne nepogode – ledolom 2014. godine, smrekovog potkornjaka 2016. te orkansko jugo krajem prošle godine. Za svaki od tih udara prirode primorsko-goranski župan Zlatko Komadina proglasio je elementarnu nepogodu, a iz županijskog proračuna odmah su izdvojena sredstva kojima se nastoje umanjiti štetne posljedice. Namjera je, bez imalo dvojbe, pohvalna i dobra, a problem je u tome što su mogućnosti županijskog proračuna daleko ispod onog što bi trebalo da bi se šteta sanirala.
Štete na krovištima
Konkretno, za posljedice divljanja orkanskog juga iz proračuna PGŽ-a izdvojeno je 500.000 kuna koje su podijeljene na devet goranskih općina i gradova i to na temelju zaprimljenih prijava JLS-a o količini šteta na krovištima. Na štetu vezanu uz krovišta išlo se baš stoga da se koliko-toliko pomogne bar u jednom segmentu, a pola milijuna kuna razdijeljeno je tako da Brod Moravice imaju pravo na 125.153 kune, Vrbovsko 117. 511, a dalje slijede Skrad (60.089), Ravna Gora (49.023), Čabar (46.608), Lokve (38.317), Mrkopalj (32.441), Delnice (23.394) te Fužine (7.461).
Prijavljene štete daleko su veće od ovih brojki i ukupno iznose – samo na krovištima – 13, 8 milijuna kuna od kojih je npr. Općina Brod Moravice prijavila štetu od 3,4 milijuna kuna, Grad Vrbovsko 3,2 milijuna, Skrad 1,6, Ravna Gora 1,3, Čabar 1,2, Lokve miljun kuna…. Poredba tih šteta sa županijskom pomoći pokazuje o kolikom je nesrazmjeru riječ, ali je isto tako jasno da se ne mogu očekivati višemilijunska izdvajanja jer bi se onda Županija pretvorila u servis za pomaganje pri ovakvim situacijama, a njih je sve više.
Naravno, Gorani će pomoć prihvatiti jer je i mala pomoć ipak pomoć pa su i na njoj zahvalni. No, očigledno je da se nešto mora mijenjati želi li se pri ovakvim nevoljama ozbiljnije i kvalitetnije pomoći stradalnicima. Ideju o iskoraku i bitno drugačijem pristupu ima primorsko-goranski dožupan Marko Boras Mandić koji predlaže da se u proces obeštećenja uključe – osiguravajuće kuće.
Izmijeniti akte
– Iluzorno je očekivati da će cijela šteta biti nadoknađena, ali je i pomoć od 2 do 5 posto nešto čime nitko nije zadovoljan – ni oni koji je primaju, ni mi koji je dajemo. Zato još jednom apeliram na zakonodavce, odnosno Hrvatski sabor, da izmijeni zakonske akte te da, kao što županije, gradovi, općine pa i država subvencioniraju kamate onim građanima koji uređuju turističke objekte, isto tako stvorimo sustav kroz koji će se s istih tih razina subvencionirati premija osiguranja za osnovne rizike, znači požar i oluju.
Na taj bi način građani bili osigurani i mislim da je to jedini način da se dođe do kvalitetnog obeštećenja i osiguranja vlastite imovine. Naravno, tu ima podosta problema kod većeg dijela stanovništva jer, čini mi se, čak 90 posto privatnih objekata nije osigurano, iako je riječ o malim premijama.
No, vjerujem da bi mnogi prepoznali kvalitetu ovakvih osiguranja, a sigurno je da bi nakon ovakvih elementarnih nepogoda kakve posljednjih godina udaraju po Gorskom kotaru, obeštećenja osmišljena na taj način bila znatno kvalitetnija – rekao je Boras Mandić.
