Načelnik Lokava napominje da bi problem indeksacije možda bilo moguće riješiti kroz novi »brdski« zakon, ali tu se kao problem javlja činjenica da pri planiranju izrade Nacrta novog Zakona o brdsko-planinskom području niti jedna goranska općina nije uključena u radna tijela.

– U tim su tijelima mjesta našli samo predstavnici naših gradova – Čabra, Delnica i Vrbovskog. Mislim da to nije u redu i predložit ću kolegama iz ostalih goranskih općina da napravimo jednu koordinaciju goranskih općina i zatražimo da jedan naš predstavnik sudjeluje u radu tih tijela, jer za sada od kolega gradonačelnika koji su u to uključeni nemamo dovoljno informacija i puno više o svemu saznajemo iz novina, a ne od njih. Mislim da imamo pravo iznositi svoje stavove, a vjerujem da bi bilo i dobrih prijedloga, smatra Štimac.

Pet bodova

– Ne samo mi, već nitko iz Gorskog kotara na toj tzv. Mjeri 7.4.4 nije prošao, a mi smo bili vrlo blizu jer nam je falilo doslovce pet bodova da uđemo u prvih 110 koji su stekli pravo na financiranje iz EU fondova. Od 550 prijavljenih, Ravna Gora je na 243., mi na 275. mjestu, a ostali goranski kandidati ispod 400-tog mjesta. Indeks nas je »ubio«, mada je kod nas temeljni problem bio ne toliko indeks, koliko onaj dio natječaja vezan uz broj zapošljavanja do kojeg bi došlo realizacijom ovog projekta. Naime, naš je općinski proračun takav da je već sada oko maksimalnih 20 posto namijeneno plaćama općinskih službenika pa stoga nismo smjeli prijaviti novo zapošljavanje. Da smo to mogli učiniti, zaradili bi tih pet željenih bodova. No, što je tu je. Naravno da ni mi nećemo zbog ove neupješne kandidature odustati od tog projekta.

Etape

Sad ćemo se okrenuti domaćim izvorima sufinanciranja i drugačijem obliku realizacije, konkretno realizaciji po fazama. Tako bismo u prvoj fazi pomoć tražili od Primorsko-goranske županije (oko 300.000) i Ministarstva regionalnog razvoja (658.000). Dobit ćemo vjerojatno nešto manje od željenog, ali se nadamo da će to biti dovoljno da bismo krenuli u poslove te prve faze, a to će biti rušenje bine i balkona, izrada bezonske ploče i uređenje plafona kako bi stvorili mogućnost da se dvoranu i dalje može koristiti. Druga faza bit će nadogradnja, a treća opremanje. Vjerujem da cijeli projekt u ovim etapnim fazama možemo realizirati kroz tri-četiri godine, pogotovo uspijemo li tijekom svake godine iz vanopćinskih izvora naći 400.000 do 500.000 kuna što bi nam bilo dovoljno za realizaciju spomenutih faza. Nadamo se da ćemo u Županiji i Ministarstvu naići na razumijevanja, tim više što je već sada stupanj iskoristivosti postojećeg Doma vrlo velik pa nam je novi obnovljeni dom itekako potreban, govori Štimac kojeg zaključno pitamo hoće li se, zbog ovakvih rezultata, Općina Lokve i ubuduće kandidirati za EU sredstva.

Analiza

– Iskreno, ne znam koliko ima smisla kandidatura, ali svakako ćemo analizirati svaku mogućnost i ako procijenimo da postoje neke šanse, javit ćemo se. Naravno, puno bi pomogla promjena indeksacije, bolje rečeno njeno usmjeravanje prema realnom stanju stvari, mada je možda trebalo tražiti da se pri određenim natječajima stave dodatna bodovanja za goranske lokalne samouprave pa bi se time možda izbjegli negativni efekti zaista nerealne indeksacije, rekao je načelnik Štimac.