Istraživanje najdubljeg jamskog sustava

U Lukinoj jami otkrivena nova vrsta puža

Vedrana Simičević

Mali puž Zospeum tholussum prozirne je kućice i pripada rodu kopnenih puževa, smatra se isključivo stanovnikom spilja, a živi primjerak nove vrste našla je Jana Bedek 



RIJEKA Veliko istraživanje Lukine jame 2010. godine i prikupljanje bioloških uzoraka, rezultiralo je otkrićem nove vrste puža, koja je nedavno opisana u studiji Alexandera M. Weiganda objavljenoj u časopisu Subterranean Biology.


Nova vrsta nazvana Zospeum tholussum mali je puž gotovo prozirne kućice i pripada rodu kopnenih puževa koji su izgubili vizualnu orijentaciju i smatraju se eutroglobiontima, odnosno isključivo stanovnicima spilja.


Tijekom ekspedicije iz 2010. pronađen je samo jedan živi primjerak i to na dubini od 980 metara pod zemljom, u rupi punoj pijeska i stijena, a nađeno je i prikupljeno i nekoliko praznih kućica. Kako prenosi znanstveni portal phys.org citirajući izvorni znanstveni članak, svi poznati predstavnici spiljskih životinja iz roda Zospeum imaju vrlo ograničene sposobnosti kretanja.




 Njihovo preferiranje blatnjavih staništa te činjenica da su obično locirani pored spiljskog izvora navodnjavanja – što bliže tekućoj vodi sugerira da ove životinje nisu potpuno nepokretne. Znanstvena hipoteza je da se njihova disperzija događa kroz pasivni transport putem vode ili uz pomoć većih sisavaca. 


  Lukina jama – Trojama smještena na području sjevernog Velebita najdublji je spiljski sustav u Hrvatskoj i jedan od 20 najdubljih na svijetu. Hrvatski speleolozi u njoj već gotovo 20 godina vrše intenzivna istraživanja, a najveća ekspedicija do sad bila je upravo ona 2010. godine.


Pri svakom istraživanju veliki dio materijala s raznih dubina špilja prikupljaju i biospeleolozi, obzirom da su hrvatske spilje i jame poznate po bogatoj fauni u kojoj ima i puno endemskih vrsta. Živi primjerak nove vrste puža našla je biospeleologinja Jana Bedek. 


  Spiljski sustav Lukine jame biolozima je naročito zanimljiv po tome što ima tri mikroklimatska sloja; prvi ledeni dio s temperaturama oko 1 °C najbliže ulazu, zatim srednji dio s temperaturama do 2 °C i dio pri dnu s temperaturom do 4 °C.


Ovi neobični životni uvjeti čine ovu hrvatsku spilju znanstvenicima vrlo zanimljivom s gledišta biodiverziteta, a ovogodišnje istraživanje Lukine jame rezultiralo je još nekim zanimljivim nalazima na terenu koji tek moraju biti ispitani.