Tjeraju ljude iz Kosinja

Odumiru bez signala za uzbunu: “Nemamo ni cura, a sad bi nas potopili zbog hidrocentrale”

Marin Smolčić

Foto Marin Smolčlć

Foto Marin Smolčlć

Naselje koje je koncem 19. stoljeća imalo 2.200 stanovnika, po zadnjem popisu spalo je na 192 žitelja, smještenih u 101 domaćinstvu, a mještani tvrde da ih više nema ni toliko. Kao najveći razlog napuštanja i zaostajanja ovoga kraja spominju izgradnju hidrocentrale »Kosinj II.« o kojoj se priča već 40 godina i zbog koje bi se ovo naselje u Kosinjskoj dolini trebalo naći pod vodom



KOSINJ Među dijelovima Kosinjske doline koja bi se trebala naći pod vodom izgradnjom najavljene hidrocentrale »Kosinj II.« ističe se Gornji Kosinj. Naselje koje je koncem 19. stoljeća imalo 2.200 stanovnika, po zadnjem popisu spalo je na 192 žitelja, smještenih u 101 domaćinstvu. Sve novo što se zbiva u nekom malom mjestu možete doznati u mjesnoj birtiji. Nekoliko stalnih gostiju i cvrkutava konobarica reći će vam dovoljno:


– Nema nas sada toliko. Kakvih 100 domaćinstava, kakvih skoro 200 duša? Pa onda počnu nabrajati imena starijih koji su poumirali unatrag godinu-dvije. Zato mjesna crkva slabo pamti krstitke, ali su sahrane učestale. Nakon odlaska u gradove na školovanje nitko se od mladih nije vratio doma. Osim na godišnje odmore. Jer Kosinj je doista raj na zemlji, ali samo pod uvjetom da ovdje boravite nekoliko dana. 


Izvanredni raspust


Vrelo života malih sredina svakako je osnovna škola. Osnovna škola »Anž Frankopan« radosna je sredina, kako i dolikuje takvoj ustanovi. Dočekuje nas topli pozdrav tajnice u vrlo hladnim hodnicima.




– Nemamo centralnog grijanja, ali imamo dovoljno drva i peći – pojašnjava nam.



Ravnateljica škole je Zrinka Vukelić, podrijetlom iz Slunja. U Kosinju je udana za učitelja i ovdje je našla novi dom koji obožava, baš kao i još četvero učitelja iz Dalmacije koji su ovdje našli posao.


– Naša matična škola uz dvije područne broji 23 učenika. U ovoj zgradi imamo 17 učenika u četiri odjeljenja. U Vukelić Selu školu pohađa petero učenika, dok u Rudinki u školu dolazi jedan učenik. Kosinjska dolina je vrlo dugačka, pa neki učenici dnevno putuju ukupno 30 kilometara do škole i natrag.



Kada dođe do poplava u ovoj školi, ukidamo nastavu jer je opasno da djeca do škole putuju čamcima. To se događa do dva puta na godinu u trajanju od po 7 do 20 dana. To je djeci svakako drago jer imaju izvanredne, dodatne raspuste. Da bismo ostvarili sve zacrtano Planom i Programom, izgubljeno vrijeme nadoknađujemo svake subote dok ne stignemo propušteno – kaže nam ravnateljica Zrinka Vukelić.


Nema ni cura


Za galopirajuću depopulaciju Kosinjske doline Zrinka ističe niz uzroka.


– Ovaj dio Like ima slabu prometnu povezanost. Ali kao najveći razlog napuštanja i zaostajanja ovoga kraja svakako je izgradnja nove hidrocentrale. O tome se priča i plaši ljude već 40 godina. Malo tko od mladih ima neke planove što se tiče povratka i gradnje. Čini se da je taj projekt sada počeo realizirati geodetskom izmjerom cijeloga područja. Bude li tako i ova će škola nestati pod jezerom za sedam-osam godina – pojašnjava ravnateljica Zrinka.



Vratimo se razgovoru iz mjesne gostionice. Pomalo zapušteni mještanin kao najveći problem Kosinja spominje – djevojke.


– U selu je ostalo samo nas par dečki. Sve su se cure iselile i udale. Da ima cura, i mi bi se ženili – uporno tvrdi »mladić« koji je prešao 50. i najprisniji je sa šankom koji ga svakako nikada nije iznevjerio jer do njega može čamcem i za najvećih poplava.



Tijekom vožnje kroz ovo područje u oči upadaju voćnjaci oboljeli od lišaja koji svojim srebrnim ovitkom kazuju da u obližnjoj kući više nema stanovnika. A takvih je napuštenih imanja ovdje svi više. Kada preliv vode rijeke Like preko HE »Sklope« prijeđe kvotu od 650 »kubika« u sekundi, oglašavaju se sirene za uzbunu. Samo tada, iako su se sirene za uzbunu za umiranje Kosinja trebale odavno oglasiti.