Intimni uvid u stradanje

Tragedija lipajskih “prekinutih grana”: Zanimljiva izložba u Memorijalnom centru Lipa

Aleksandra Kućel Ilić

Izložba u Lipi ostaje otvorena sve do kraja kolovoza / Snimio Marin ANIČIĆ

Izložba u Lipi ostaje otvorena sve do kraja kolovoza / Snimio Marin ANIČIĆ

Istraživanje koje je rezultiralo ovom izložbom bilo je iznimno opsežno, trajalo je godinu dana, a proveli su ga članovi Rodoslovnog centra Kastavštine i Liburnije dr. Marija Puharić Harašlić i Miljenko Ujčić. Došlo se do 91-og obiteljskog stabla Lipljana od sredine 19. do sredine 20. stoljeća



LIPA Uoči 74. obljetnice stradanja Lipe u Drugom svjetskom ratu, u Memorijalnom centru Lipa pamti jučer je pred značajnim brojem posjetitelja otvorena izložba »Rodoslovlje lipajskih obitelji – intimni uvid u stradanje«.


Nova izložba koja se odlično uklopila u postojeći postav ovog memorijalnog muzejskog mjesta, prema riječima kustosice Vane Gović, ostat će otvorena sve do konca kolovoza i svi koji žele saznati više o povijesnom identitetu i rodbinskim vezama ljudi iz ovog dijela Hrvatske, ali i susjedne Slovenije, pozvani su na njezino razgledavanje.



Sagledavanje povijesti


– Izložbu smo otvorili uoči datuma tragedije, 30. travnja, kada je 1944. godine od strane nacista i fašista do temelja bila spaljena cijela Lipa, te ubijeno 269 nevinih žrtava, stanovnika ovog mjesta. Istraživanje koje je rezultiralo ovom izložbom bilo je iznimno opsežno, trajalo je godinu dana, a proveli su ga članovi Rodoslovnog centra Kastavštine i Liburnije dr. Marija Puharić Harašlić i Miljenko Ujčić. Došlo se do 91-og obiteljskog stabla Lipljana koja datiraju od sredine 19. do sredine 20. stoljeća, no ograničili smo se na sto godina, uz poseban naglasak na generacije čiji je životni put uvelike obilježio Drugi svjetski rat. U istraživanje se krenulo s primarnim ciljem revidiranja posljednjeg popisa stradalih Lipljana sastavljenog 1984. godine. Revizijom popisa utvrđene su tri dosad nezabilježene žrtve, dok su tri imena uklonjena s popisa uslijed ponavljanja i drugačijih okolnosti smrti, što znači da broj žrtava i nakon ovog istraživanja ostaje isti. Ujedno se u istraživanje krenulo s uvjerenjem kako će dobivena saznanja pomoći današnjim stanovnicima Lipe u dubljem sagledavanju vlastite povijesti i rodbinskih veza. Svako stablo je mala riznica podataka o prošlom vremenu, pa se tako između ostaloga, tko želi utrošiti malo vremena na proučavanje, ovdje može saznati koja su u to vrijeme imena bila najčešća, koliko su djece tada obitelji imale, kolika je u to vrijeme bila smrtnost djece, u kojem su se vremenskom razdoblju nakon smrti muža udovice preudavale i slično. Obiteljska stabla nose jako zanimljive životne podatke, istaknula je Vana Gović koja je uz dr. Mariju Puharić Harašlić i Miljenka Ujčića i autorica izložbe za koju likovni postav i grafičko oblikovanje potpisuje Studio Cipmann, a realizirana je sredstvima Ministarstva kulture, PGŽ-a i Općine Matulji.




Stradavanjem Lipljana te spaljivanjem sela 30. travnja 1944. godine, Lipi je oduzet dio povijesnog identiteta kao i generacijskog kontinuiteta. Mjesto koje je 1931. godine brojilo 437 stanovnika, na prvom poslijeratnom popisu stanovništva 1948. imalo je svega 108 stanovnika.Izložba komemorira stradanje kroz intimnu perspektivu obitelji. Posredstvom obiteljskih stabala, teško pojmljivi gubici lipajskih obitelji postaju opipljivi u vidu mnoštva »prekinutih grana«. Usporedno sa stradalima prikazani su i preživjeli koji nastavljaju životno tkanje pa se spoznaja o tragediji gubitka izravno gradi spoznajom o potencijalima života.


Izvanredan dokument


Izložbu je otvorenom proglasio Valerij Jurešić, županijski pročelnik za kulturu, a nakon što su prvi posjetitelji imali čast proučiti izložena obiteljska stabla, s detaljima koji su ih pratili tijekom iscrpnoga rada, nazočne je upoznao tijekom predavanja Miljenko Ujčić.



– Da bi se ovo istraživanje moglo provesti, dr. Puharić Harašlić i ja smo dobili odobrenje biskupa u Kopru, te smo od tamo dobili skenirane dvije knjige stališa duša koje pokrivaju razdoblje od sredine 18. do sredine 19. stoljeća, te smo dobili odobrenje i u Župnom uredu Jelšane za knjige koje pokrivaju razdoblje početka 20. stoljeća. Ukupno smo skenirali više od 1.100 listova i sve su osobe unesene u bazu podataka. Kada su se svi podaci utvrdili, neke su netočnosti i greške ispravljene, a rodoslovna baza koju smo stvorili je jedan izvanredan dokument koji će omogućiti da se sva daljnja istraživanja i provjere mogu bazirati na podacima koji su sada povezani po svim mogućim izvorima. Bit će to velika pomoć za buduće istraživače, rekao je Miljenko Ujčić, zaljubljenik u istraživanje povijesti svojega kraja.