Terensko istraživanje

Studenti u Moščeničkoj Dragi u potrazi za pogladnim običajima

Marina Kirigin

Foto: Marko Gracin

Foto: Marko Gracin

Četiri studenta etnologije i kulturne antropologije s Filozofskog fakulteta u Zagrebu sada su sudjelovali u pusnim običajima, doći će i u svibnju, a rezultati njihovog istraživanja bit će poznati tek nakon posjeta u listopadu



Četiri studenta etnologije i kulturne antropologije s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i njihova mentorica Nevena Škrbić Alempijević završetak »petog godišnjeg doba« provode u Mošćeničkoj Dragi u sklopu terenskog istraživanja. Marino Mihalj, Christina Jukić, Ines Sijuc i Tomislav Augustinčić, studenti preddiplomskog i diplomskog studija, kroz razgovore sa domicilnim stanovništvo pokušavaju doći do važnih saznanja o pokladnim običajima, ulozi žena u lokalnoj zajednici, razvoj turizma i kulture turizma, tradicijskom i suvremenom ribarstvu, odnosno maritimnoj baštini.


Upravo zbog pokladnih običaja stigli su i na završnicu pusnih događanja u Mošćeničku Dragu te sudjelovali u »pobiranju« jaja u Mošćenicama i svjedočili paljenju pusta Gobota. Prema riječima mentorice studenata radi se o opsežnijem istraživanju koje se odvija u suradnji s Katedrom čakavskog sabora Općine Mošćenička Draga.


Četiri bloka


– Mi smo u ovom kraju drugi put, tako da ovdje već postoji kontinuitet istraživanja. U suradnji s Robertom Doričićem bili smo na istraživanjima u Munama i Žejanama, a rezultat toga je i naš doprinos zborniku koji je bio posvećen Maksu Pelozi. Na temelju tog istraživanja dobili smo ponudu i za ovu suradnju u vidu kvalitativnih istraživanja koja se odnose i na praćenje određenih događanja i na intervjuiranje mještana, poglavito vezano uz Mošćeničku Dragu, ali i uz Svetu Jelenu i Mošćenice.




Istraživanja su koncipirana u četiri tematska bloka koja smo iskristalizirali u suradnji s lokalnom zajednicom, ovisno o tome što su i oni sami prepoznali kao ključno za zajednicu, a kako bi se prikupljena građa mogla implementirati u draški muzej. Planirano je da na terenskim istraživanjima participiramo u tri navrata, odnosno doći ćemo u ovaj kraj još dva puta, u svibnju i listopadu, a na projektu će ukupno sudjelovati devetero studenata i još dvije mentorice, Petra Kelemen i Marijana Belaj – rekla je Nevena Škrbić Alempijević objašnjavajući na koji način oni traže autentičnost običaja.


Predani običajima


– Stariji autori definiraju autentičnost običaja kroz primjerice način izrade ili izgled maske, ali mi to vidimo bitno drukčije. Autentičnost tražimo u tome koliko taj običaj »živi« u toj zajednici, je li to neka predstava za druge ili događanje s kojim sama zajednica živi. Samo nakon dva dana posjeta, a nakon što smo se pridružili Mošćeničanima u sakupljanju jaja, uvidjeli smo da je ovdje slučaj da je zajednici običaj važan, da ga održavaju vrlo rado, da su svi domaćini predani tome, pa se tako primjerice točno zna s kime će ih određeni domaćin dočekati – ističe mentorica.


Studentica Christina koja je bila sudionica pusnog običaja u Mošćenicama, kaže kako je u zajednici prisutno veliko zajedništvo. Fascinirala ju je otvorenost žitelja, način na koji su je primili u zajednicu, ali i jako zajedništvo. Studentica Ines je zaključila kako su ljudi izuzetno susretljivi, žele pomoći i spremni su razgovarati, međutim sve ovo tek su prve crtice velikog istraživanja čiji će zaključci biti poznati tek nakon posljednjeg posjeta u listopadu ove godine.