Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: °
Sutra: ° °
19. listopada 2019.
Vremeplov

'Slatina će zasjati u neviđenom sjaju': Kako je naš list prije pola stoljeća popratio gradnju popularnog kupališta

'Slatina će zasjati u neviđenom sjaju': Kako je naš list prije pola stoljeća popratio gradnju popularnog kupališta
'Slatina će zasjati u neviđenom sjaju': Kako je naš list prije pola stoljeća popratio gradnju popularnog kupališta
Autor:
Objavljeno: 31. ožujak 2019. u 8:57 2019-03-31T08:57:25+02:00

Restoran kapaciteta 900 obroka odjednom s najsuvremenijim uređajima, najveća terasa na opatijskoj rivijeri, sidrišta za jahte, prodavaonice i još niz drugih noviteta koji će potpuno izmijeniti izgled, ne samo sadašnjeg kupališta, već i čitave Opatije, prenio je Novi list prije pola stoljeća

U razvoj turizma puno se ulaže, a ulagalo se i prije pedesetak godina, posebice u razvoj opatijske rivijere gdje je tadašnje kupalište Slatina zahvaljujući novim projektima trebalo postati najmodernije kupalište ne samo na našoj obali, već i na razini tadašnje Jugoslavije. Prva etapa izgradnje bila je završena 1966. godine, a kao i danas, vjerovalo se kako se neće dugo čekati na nastavak izgradnje zahvaljujući kojoj je Slatina trebala zasjati u dotad neviđenom sjaju. No, kako je pisao Novi list 24. ožujka 1969. godine, »očekivanja i želje su jedno, a stvarna situacija i mogućnosti drugo«.

Velebni projekt 

Kao što to i danas biva, tako se i tada poduzeće u čijem je sklopu bila ova i danas poznata opatijska plaža, našlo pred nizom problema i poteškoća, prije svega financijskog karaktera. No, izlaz iz mračnog tunela bio je blizu, a kako je u razgovoru za Novi list izjavio direktor tog poduzeća, našli su »povoljnog kreditora« pa se očekivalo da će se radovi na završetku kupališta nastaviti i to u nekoliko faza, tijekom takozvane »mrtve sezone.« A, da je projekt bio veleban, zorno govori dio koji smo izdvojili iz tadašnjih novina:

»Podizanjem lukobrana bila bi završena prva faza radova, a ona bi nam donijela uz ostalo i 180 vezova za brodice, jahte i sportske čamce. U drugoj fazi podigao bi se kupališni objekt ispred hotela »Jadran« u čijem bi se sastavu nalazilo plivalište, skijaška škola i niz drugih zanimljivih, sportskih i zabavnih rekvizita i objekata. Najsuvremenije uređen restoran kapaciteta 900 obroka odjednom, najveća terasa na opatijskoj rivijeri, sidrišta za jahte, prodavaonice i još niz drugih noviteta koji će potpuno izmijeniti izgled, ne samo sadašnjeg kupališta, već i čitave Opatije«, prenio je Novi list prije pola stoljeća.

Otvorena Brajdica 

Prije četrdeset godina, Rijeka je bila najveća jugoslavenska luka, a tada se činilo kako u desetljećima koja tek trebaju doći, može samo još više i više rasti. Naime, na današnji dan 1979. godine Novi list donosi dugo očekivanu vijest o puštanju u pogon kontejnerskog terminala na Brajdici čime je riječka luka postala bogatija za moderni kontejnerski i RO-RO terminal. Prvi brod koji je trebao pristati uz novi terminal bio je brod »Hreljin« riječke Jugolinije.

»Kontejnerski i RO-RO terminal predstavlja još jednu pobjedu radnih ljudi Rijeke i korak dalje u afirmaciji riječkog prometnog pravca. Najveća jugoslavenska luka tako će ući u red evropskih kontejnerskih luka, a to znači da će poslovnim partnerima ubuduće omogućavati kvalitetan promet roba na najsuvremeniji način – baš ono što dosad i uz veliko zalaganje nije bila u stanju. Kada gat bude potpuno uređen i kada se dovrši slagalište za kontejnere veličine 55.000 četvornih metara, predviđa se da će godišnji promet kontejnerskog terminala Brajdica iznositi 40.000 kontejnera od 20 stopa«, ponosno je pisao Novi list o terminalu Brajdica koji je trebao postati još zanimljiviji za poslovne partnere kako u zemlji, tako i u inozemstvu.

Plaže nisu za kupanje! 

U riječkoj kronici Novog lista od 24. ožujka 1989. godine dominirao je tekst u čijem je nadnaslovu stajalo »potvrđena istina da duž riječke općine plaže najvećim dijelom nisu za kupanje i da ih treba izbjegavati«. Iz naslova sa crnom pozadinom »Opasno kupanje na gradskim plažama« bilo je jasno o čemu je riječ u tekstu objavljenom na više od pola stranice. To je zorno svjedočilo u kolikoj je mjeri tema od interesa javnosti, a pisalo se kako zagađenja već godinama premašuju dozvoljene granice. Sanitarna kvaliteta mora nije bila zadovoljavajuća na gotovo čitavom području od Preluka do Martinšćice, Bakarca i Kraljevice. Jednom rječju, katastrofa!

»Žalosna je istina da duž riječke općine plaže najvećim dijelom nisu za kupanje. Višegodišnje zagađenje znatno je iznad dopuštenih granica, mjestimično višestruko. Pitanje je jedino, treba li ljetnu sezonu dočekati mireći se s tim ili se nešto ipak može učiniti? Razlog je zdravlje 40.000 kupača, koliko ih u sezonskim špicama, dnevno, zna biti na plažama«, navedeno je već u uvodu teksta.

Novi list je istaknuo i kako je jedino pravo rješanje ovog gorućeg problema izgradnja nove kanalizacijske, odnosno kolektorske mreže, kao i da se to ne odvija po planu. Također, i kako je problem i bazen na Kantridi čije je stanje predstavljalo ozbiljan zdravstveni problem. Stručnjaci su u 59 uzoraka vode iz bazena bili pronašli 18 kemijski neispravnih i 8 bakteriološki neispravnih uzoraka, a pronađene su bile bakterije koje uzrokuju oboljenja kože i sluznice. Do tada nije bio održavan strogi sanitarni režim te se nije dovoljno često mijenjala voda u bazenu i obavljala potrebna kontrola vode. Istaknuto je kako je po pitanju ovoga problema zatajilo i zdravstvo jer se radi o »gradu u kojem niti jedna zdravstvena služba nije našla za svoj zadatak napraviti ispitivanje o tome kakve su zdravstvene posljedice kupanja u moru zagađenom fekalijama«.

Užurbani radovi na zaobilaznici na Diračju

Istog dana prije tri desetljeća, 1989. godine, Novi list se bavio pisanjem i o nastavku radova na najvećem riječkom gradilištu, zaobilaznici do Matulja.

»Radnici nekoliko radnih organizacija užurbano rade na dijelu riječke zaobilaznice na Diračju. Gradi se nadvožnjak te nekoliko stotina metara ceste s pristupnim prometnicama i infrastrukturnom mrežom. Radovi su vrijedni 30 milijuna dinara«, stajalo je u tekstu, kao i da će se uskoro raspisati natječaj za nastavak radova do čvora Matulji s odvojkom za tunel Učku. Izrađivala se i dokumentacija istočnog dijela zaobilaznice, koja se trebala graditi kroz Dragu, Križišće i vinodolsku kotlinu, dalje prema Senju. Posebice je bilo napomenuto kako je gradnja suvremenih prometnica od izuzetne važnosti za regiju i njezinu privredu, pa se postavilo i pitanje kada će se nastaviti s gradnjom ceste do Trsta, Zagreba i tadašnje jadranske turističke ceste.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.