OPATIJA Javna ustanova Park prirode Učka, s partnerima, Općinom Kršan i udrugom BIOM, predstavila je u Opatiji kapitalni projekt, Učka 360 stupnjeva. Kroz taj projekt bit će uloženo gotovo 50 milijuna kuna u unapređenje posjetiteljske infrastrukture i programa u Parku prirode Učka. Većina tog novca, čak 85 posto prihvatljivih troškova, odnosno skoro 33 milijuna kuna, dobiveno je iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Predstavljajući ovu veliku investiciju, koja će kod posjetitelja u mnogome promijeniti doživljaj Učke, ravnatelj Javne ustanove Park priroda Učka Egon Vasilić poručio je kako je cilj projekta unaprjeđenje sustava posjećivanja i edukacije, u svrhu održivog korištenja prirodne baštine.

– Želja nam je tako povećati privlačnost i raznolikost sadržaja Parka kroz razvoj infrastrukture i programa za posjetitelje te podizanje razine znanja posjetitelja o Učki kroz unaprjeđenje edukativne komponente u programima posjećivanja. S druge strane, kroz projekt realizirani sadržaji stvorit će preduvjete za otvaranje novih radnih mjesta te će doprinijeti produljenju turističke sezone i ukupnom društveno-gospodarskom razvitku destinacije – kaže Egon Vasilić i najavljuje da će radovi na najznačajnijim objektima početi već sredinom ove godine, a projekt Učka 360 stupnjeva mora biti gotov do prve polovine 2021. godine.

Inventura potencijala

Glavna investicija odnosi se na uređenje bivšeg peradarnika na Poklonu, u kojem će biti izgrađen suvremeni centar za posjetitelje. Osim toga, u sklopu projekta Učka 360 stupnjeva Park prirode dobit će još nekoliko suvremenih zgrada različite namjene. Učka će tako dobiti volonterske postaje Podmaj i Lovranska Draga i ornitološku Rovozna. U planu je uređenje Eko-muzeja »Vlaški puti« u Šušnjevici. Također, razvijat će se tematski sadržaji za posjetitelje vezani uz botaniku, geologiju, ornitofaunu, outdoor aktivnosti, leptire…

Prije nego što će krenuti u ovaj projekt, Ustanova je napravila reviziju stanja u Parku prirode Učka. Što ste zatekli?

– Prirodni resursi u Parku prirode Učka su generalno u dobrom stanju. Primjećujemo doduše neke negativne procese u prirodi koji nisu dobri za bioraznolikost. Prije svega to se odnosi na proces zarastanja travnjaka zbog toga što se napušta tradicionalna poljoprivreda. Sve manje ljudi na Učki bavi se stočarstvom i sve je više travnjaka koji su zarasli. Primjerice, na Učki prije 200 godina bilo je 20 posto šume, a 80 posto travnjaka. To se može uočiti i na starim fotografijama i kartama. Danas je situacija potpuno obratna. Čak 76 posto Učke prekriveno je šumom, dok se ostala površina odnosi na travnjake, stijene i druge površine. Drugim riječima, ovi procesi dovode do toga da je na Učki sve manje biljnih i životinjskih vrsta.

Tijekom svih ovih godina, naša ustanova ulagala je u Park, ovisno o materijalnim i ostalim resursima s kojima smo raspolagali. Ta ulaganja bila su skromna, ali i izvori su bili takvi, pa smo se snalazili na brojne načine. Podsjećam na to da smo 2001. godine, kad je Javna ustanova započela s radom, na Učki zatekli gomile smeća. Zapravo, radilo se o enormnim količinama smeća i Učka je nalikovala na odlagalište automobilskih olupina i bijele tehnike. Uz veliku pomoć brojnih partnera i prijatelja Učke, očistili smo Učku od smeća i pristupili izradi inventure njezinog potencijala. Planinarske staze jedan su od njezinih najvećih potencijala koje su dobrim dijelom bile loše održavane i markirane.

U suradnji s planinarskim i sportskim društvima označili smo staze, postavili brojne putokaze, uredili brdsko-biciklističke staze, obnovili penjalište u Veloj Dragi i napravili topografsko-turističku kartu. Nakon toga počeli smo razvijati poučne staze i danas ih je na Učki sedam. Kula na Vojaku bila je derutna, danas ima struju i pretvorena je u info centar i suvenirnicu. Poklon je također dobio info centar za posjetitelje. Osim toga, pokušali smo širu javnost upoznati s Učkom i njezinim mogućnostima. Tek s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju otvorila se mogućnost apliciranja na strukturne fondove i privlačenje značajnijih financijskih sredstava namijenjenih očuvanju prirodne baštine.

Bivši peradarnik

Ideja o izgradnji suvremenog edukativnog centra za posjetitelje u sklopu Parka prirode postoji već jako dugo. Naime, prije više od deset godina odlučili ste da se bivši peradarnik na Poklonu adaptira i prenamijeni u centar za posjetitelje, što je definirano i prostorno-planskom dokumentacijom.

– Da, prošlo je već 12 godina, ali moram pritom podsjetiti na to da zgrada peradarnika nije tada bila u našem vlasništvu i morali smo riješiti imovinsko-pravne odnose. Trećina tog prostora bila je u privatnom vlasništvu, a dvije trećine u vlasništvu Trgovačkog poduzeća »Opatija« koje je pokušalo svoj dio nekretnine upisati u temeljni kapital. S obzirom na to da u tome nisu uspjeli, nekretninu su vratili državi. Iskoristili smo tu situaciju, pa smo od države zatražili i dobili objekt i zemljište u svoje vlasništvo.

Putem Državnog odvjetništva, odnosno u postupku izvlaštenja dobili smo i onu trećinu koja je bila privatna. Taj proces trajao je godinama, ali uspjeli smo u ideji da centar bude u postojećoj zgradi na Poklonu, umjesto da gradimo novu, o čemu smo također razmišljali. Kada smo riješili imovinsko-pravne odnose, mogli smo početi s pripremom projekta uređenja Centra za posjetitelje. No, još nekoliko godina prošlo je u pripremanju projektne dokumentacije. U međuvremenu sama ideja i projektna dokumentacija uređenja centra za posjetitelje na Poklonu doživjela je brojne izmjene, tako da sada zadovoljava najsuvremenije zahtjeve u pogledu energetske učinkovitosti i funkcionalnosti.

Centar za posjetitelje na Poklonu ključan je dio cijelog projekta Učka 360 stupnjeva. Kako će u bliskoj budućnosti izgledati bivši peradarnik?

– U uređenje centra za posjetitelje bit će uloženo više od 32 milijuna kuna. Dakle, većina novca cijelog projekta. U budućem centru, posjetitelj će dobiti sve potrebne informacije o Učki. Ideja je da se na oko 300 četvornih metara prizemlja uredi interpretacijski centar, odnosno moderni muzej koji će posjetitelje educirati o kulturnim i prirodnim potencijalima Učke i okolnog područja.

Edukacijski centar

Naša je ideja da posjet muzeju kod posjetitelja probudi znatiželju, da upozna vrijednosti i atrakcije parka i da potom sam krene u istraživanje Učke. Bit će tu i drugih sadržaja: manji ugostiteljski objekt, suvenirnica, smještaj za potrebe istraživača i slično.

Nama je posebno važan onaj dio Centra koji će biti adaptiran u edukacijsku prostoriju. To će biti na prvom katu, čijih će oko 160 kvadrata biti namijenjeno za rad s djecom. Naime, nedostatak takvog prostora na Učki naš je veliki problem zbog toga što se sada nastava odvija u naše dvije učionice u prirodi i poučnoj stazi na otvorenom, što nije moguće u slučaju lošeg vremena. Učku bi već danas posjećivalo dvostruko više djece da imamo bolje uvjete za nastavu.

Osim toga, planiramo urediti dvoranu koja bi bila namijenjena za razna događanja: skupove, prezentacije, predavanja… Jednako tako, nama u Ustanovi važno je da ćemo se iz Lignja preseliti na Poklon. U sklopu centra za posjetitelje ubuduće ćemo imati i svoje urede, što će olakšati naš rad kako bismo posjetiteljima pružili kvalitetniju uslugu.

Hoće li 2021. godine, dakle kada u cijelosti zaživi ovaj projekt, Park prirode Učka doživjeti sudbinu najposjećenijih hrvatskih parkova?

– Nadam se da neće zbog toga što Učka ipak nema za masovno posjećivanje tako atraktivne fenomene kao Plitvička jezera, Brijuni ili Nacionalni park Krka. No, ne skrivamo našu želju, da im se približimo. Međutim, naš cilj nije masovni turizam, već onaj edukativni, da na Učku privučemo one posjetitelje koje doista zanima priroda, ali i da zaštitimo taj prostor šireći svijest o potrebi očuvanja prirodnih resursa.