Jerko Gudac

Opatijski meštar za minijaturne kariće: Veliki karić na Balinjeradu, mali izradim za uspomenu

Aleksandra Kućel Ilić

Foto M. Aničić

Foto M. Aničić



OPATIJA Pusni gradonačelnik Dule mu je prvi susjed pa je stoga Opatijcu Jerku Gudcu karneval oduvijek »u krvi«. U mladim danima, dok još nije bilo interneta i kompjutora, pa čak ni televizije, opatijski su se dječaci »pejali na vozićeh« koje su sami izrađivali. I tako je zapravo, korak po korak, nastala danas nadaleko poznata opatijska Balinjerada, najluđa maškarana utrka vozila na kugličnim ležajevima. Svake godine na početku karnevala, 17. siječnja, na Antonju, Jerko Gudac u kultnom opatijskom kafiću Barić priredi originalnu, tematsku izložbu minijaturnih karića po formuli, »što manji, to zahtjevniji«.


– Balinjerada je s godinama postala vrlo poznata, a za nju se svake godine mora izraditi novi karić, dok stari nestaje. Meni je zbog toga bilo žao i došao sam na ideju da sebi napravim minijaturu karića kao uspomenu na Balinjeradu. Znači, veliki karić sam vozio, a zatim napravio minijaturu za uspomenu, obrnuto nego li se to inače radi – najprije model, a zatim »pravi karić«. I tako sam počeo izrađivati minijature pa su za to čuli Dule i još neka kumpanija i počeli su me moliti da i njima izradim minijature. Izradio sam ih puno, možda više od 200, ne znam točno jer sam ih puno podijelio, a onda je Dule rekao – ovo bi trebali vidjeti i svi drugi ljudi koji vole karneval i Balinjeradu. Sjećam se kada sam svojevremeno od posječenog bambusa u okolici opatijskog hotela, ex Triglav, zahvaljujući gazdi koji mi ga je darovao, izradio karić. Od bambusa su nastala 43 karića, a zatim sam ih izrađivao od lovora i drugih vrsta drveta. Prva izložba je bila u hotelu Imperial, a zatim bez prestanka kod Barića, sve do ove, 16. po redu – otkrio je Gudac.



– Prava je istina da su ovo unikatni karići kojima sam autor. Hvala svima koji su mi donirali balinjere, tako da i ove godine mogu reći da je sve što se nalazi na izložbi zapravo reciklaža materijala. Želio sam pokazati kakva se dekoracija može napraviti od običnog lovora, kako iskoristiti bambus i palme te uz pomoć minijaturnog karića pokušati doći do velike istine. I na kraju, želja mi je da istina pobijedi laž, premda nažalost moram reći da »prave istine skoro da nigdje nema« – zaključio je kratki susret na Antonju Jerko Gudac i pozvao sve ljubitelje Balinjerade da se svakako pridruže i pogledaju izložbu na kojoj, vjerovali ili ne – »niš ni lažno«.





Ove godine na Antonju »pul Barića« je otvorena 16. izložba po redu i radni joj je naziv K-16 – Pinokijo ministar istine.


– Prvih deset godina sam se bavio društvenim događanjima, da ne kažem baš politikom, a zatim sam to »pustil ća«. Ova izložba je drugačija nego inače jer karići gotovo da ne liče na one koji se inače voze na Balinjeradi. Ovi karići koji će se moći pogledati sve do Pepelnice zapravo asociraju na Pinokijev nos, a želio sam pokazati i od čega se sve još može izraditi karić osim od samog »kusa dreva«. Po struci sam šumar i osnova svega mi je drvo, a najveći hobi mi je uz izrađivanje karića – fotografija. Prošle je godine izložba bila K-15, a sad se poklopilo da je izložba K-16, ali vjerujte mi, to nema nikakve veze s F-16 i avionima. Želio sam da karići asociraju na Pinokija i da priča bude oko istine o kojoj svi jako puno govorimo, ali nažalost – nigdje je baš previše nema. Pinokijo bi po meni trebao biti ministar istine jer koliko je on lagao, zasigurno je zaslužio to mjesto – zaokružio je »svoju istinu« Gudac kojemu je u konačnom »umjetničkom dojmu« izložbe pomogao i brat, Vladimir Gudac.