S police u smeće

Opatijka šokirala korisnike društvenih mreža: Dok jedni gladuju, trgovci pune baje hranom kojoj je prošao rok

Aleksandra Kućel Ilić

foto fB

foto fB

Bespotrebno rasipanje hrane je na razini EU velik problem, a u Hrvatskoj se godišnje baci gotovo 400.000 tona hrane. Primjer iz Opatije fotografijama je zabilježila jedna mještanka i podignula »buru« na društvenim mrežama



OPATIJA Dok mnogi u Hrvatskoj jedva spajaju kraj s krajem i desetine tisuća ljudi su više gladni nego siti – trgovačkim lancima se događa da velike količine hrane kojoj je istekao rok završe u kontejneru za smeće. Nedavno je takav slučaj zabilježen u Opatiji, a razočarana mještanka koja je sve zabilježila foto-aparatom i slike objavila na internetu, uspjela je senzibilizirati javnost, pa se u javnu polemiku putem društvenih mreža uključilo osamdesetak ljudi. Postupak trgovačkog lanca oštro osuđuju, jer dok je broj gladnih u porastu, uslijed čega se diljem Hrvatske otvaraju Socijalni marketi pri Crvenom križu, s druge strane, hrana koja se u skladu sa zakonom mogla donirati upravo za potrebe takvih socijalnih samoposluga, završava u smeću.


Prema službenim podacima koje smo dobili putem Gradskog društva Crvenog križa Opatija, a u čijim redovima postoji Socijalna samoposluga za potrebe mještana Liburnije, godišnje se u Hrvatskoj baci gotovo 400.000 tona hrane. Općenito, bespotrebno rasipanje hrane je i na razini cijele EU velik problem, jer na globalnoj razini milijuni tona hrane godišnje završe na otpadu, što je ne samo socijalni i moralni, već i ekološki problem.


Bez PDV-a na donacije hrane


A kako nam je pojasnila »glavna i odgovorna« u Crvenom križu Opatija, ravnateljica Gordana Grgurina, institut doniranja hrane unesen je u ožujku 2015., godine u hrvatski Zakon o poljoprivredi. Također, od listopada iste godine postoji i Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinima doniranja hrane i hrane za životinje, dok je od prosinca 2015. ukinut i PDV na donacije hrane. Izmjenama Pravilnika o PDV-u tada je propisano da će se poreznim obveznicima koji doniraju hranu u svrhu sprečavanja njezinog uništavanja, zaštite okoliša ili pomoći krajnjim primateljima, takve donacije priznati kao manjak na koji se neće obračunavati PDV. Dakle, PDV na donacije hrane se više ne plaća, no hrana se i dalje baca…


– Ovakve stvari se ne bi smjele događati, jer bi prije samog isteka roka trajanja prehrambenih proizvoda, trgovci uvijek mogli kontaktirati najbližu socijalnu samoposlugu, u ovom slučaju nas u Opatiji. Hrana koja je i dalje sanitarno ispravna, ako bi nam se na vrijeme donirala, mogla bi biti korisna i nahraniti gladne. Zakon je tu, zna se pod kojim se uvjetima i koje se vrste hrane mogu donirati, postojimo i mi kao posrednici u tom postupku, no opet, pitamo se zbog čega do ovakvih donacija ne dolazi, već hrana nažalost završava na otpadu, ističu u Crvenom križu Opatija.Kako bismo dobili određena pojašnjenja na ovu temu koja je zaintrigirala javnost, obratili smo se putem elektronske pošte na adresu sanitarnog inspektora, voditelja Odjela sanitarne inspekcije za Primorje i Istru, Slavena Skendera.

Inspekcije zasad šute




– Cijenjeni gospodine Skender, dobili smo fotografije koje su snimili opatijski potrošači, a na kojima se nalaze velike količine hrane kojoj je istekao rok, a koju je u kontejner za otpad vjerojatno bacio trgovački lanac. Na fotografijama se vidi da se radi o velikim količinama kruha za tost, u originalnim pakiranjima, zatim o sojinim rezancima, grissinima, te grickalicama tipa »flips«, dok se za staklenku koja je također među otpadom ne vidi koji joj je sadržaj.


Molim Vas da radi objave novinskog teksta na ovu temu hitno odgovorite na pitanje što se može učiniti s namirnicama kojima je istekao rok trajanja, odnosno mogu li se one analizirati, te prema zakonu o donacijama, eventualno donirati Crvenom križu, za potrebe socijalne samoposluge? Naime, preko interneta se na ovu temu razvila polemika među ljudima, zabilježeno je 80 komentara i svi se slažu da u vrijeme kada doista ima gladnih na svakome koraku, ovakvi prizori ogromnih količina bačene hrane nisu dobrodošli. S druge strane, zanima nas i na koji su način trgovački lanci dužni zbrinuti hranu kojoj je istekao rok, te smiju li ju bacati u kontejnere? Jesu li se dužni javiti sanitarnoj inspekciji? Jer ukoliko je hrana opasna po zdravlje, a odbačena je u kontejner, sakupljači boca i drugi koji kopaju po kantama za smeće bi se u tom slučaju mogli otrovati – stoji u našem novinarskom upitu odaslanom jučer u jutarnjim satima.


No, tek nekoliko sati kasnije, nakon što odgovor sanitarnog inspektora Skendera nije stizao, iz telefonskog razgovora s njime saznali smo da, premda je na voditeljskoj funkciji – ne smije davati izjave za medije. Uputio nas je na Ministarstvo zdravstva, te smo ista pitanja poslali i na njihovu e-mail adresu, ali odgovor iz Službe za odnose s javnošću iz spomenutog Ministarstva do trenutka objave ovog teksta nismo dobili…