Novi sustav prikupljanja otpada

Mještani Poljana i Veprinca gunđaju: Kante za smeće se prazne svakih osam dana, pa sve smrdi

Marina Kirigin

Snimio Sergej DRECHSLER

Snimio Sergej DRECHSLER

Pilot-projekt koji je obuhvatio 1.100 korisnika Poljana, Veprinca, Dobreća i Opriča mnogi kude. Smeta im prerijetko odvoženje odvojenog otpada te što se smeće sve češće »podmeće« drugima, niču divlji deponiji, a ima i onih koji radije svoje smeće voze tamo gdje još ima »starih« kontejnera, nego da sami odvajaju



POLJANE, VEPRINAC  Pilot-projekt odvojenog prikupljanja otpada »od vrata do vrata« koji se na području Poljana i Veprinca  započeo provoditi još u ožujku ove godine, a potom je proširen i na Dobreć i Oprič, zasad nije naišao na odobravanje mještana ruralnog područja Opatije.


Selektiranje komunalnog otpada u dvije posude, kojim je zasada obuhvaćeno 1.100 korisnika, nekim mještanima donijelo je niz problema, ali ima i onih koji hvale projekt i kažu da ih je on naveo da više razmišljaju o ekologiji. Sustav »od vrata do vrata« znači da svako domaćinstvo dobiva na korištenje dvije posude za odvojeno skupljanje otpada.


One se drže u vlastitoj okućnici, ne na javnoj površini, a otpad se preuzima od svakog korisnika ponaosob. Pritom se evidentira količina, odnosno volumen predanog otpada. Cilj pilot-projekta je stjecanje iskustva radi uspostave cjelovitog sustava ekološkog gospodarenja otpadom na području grada, Liburnije i zaleđa, usklađenog sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom i najboljom europskom praksom.


Sve smrdi


Damir Kalčić, iz Veprinca tvrdi da je novi sustav donio problem s nelegalnim odlaganjem otpada uz cestu te da vrlo često i pored kanti u njihovom vlasništvu, ljudi koji su u prolazu ostavljaju vreće sa smećem, što stvara ružnu sliku. Problem je, kažu, što i nije do kraja definirano kamo s nekim vrstama otpada.Božica Petrović iz Poljana kaže kako je stari model i veliki kontejner bio bolje rješenje jer su se onda mogli riješiti i krupnijeg otpada, što danas više ne mogu.

– Posude se moraju držati unutar dvorišta pa je nama i veliki problem taj što kante moramo dovući do ceste, a ljudi smo u godinama. Osim toga, mislim da novi sustav nije utjecao na manje smeća u našim kantama – rekla je Petrović.


Ni Poljancu Damiru Blažiću nije po volji novi sustav. Smatra da se prerijetko prazne kante, odnosno da bi odvoz trebao biti češći , a ne samo jednom tjedno.


– Kante se prazne svakih osam dana, zbog čega sve smrdi. Smeća u kantama možda je malo manje, ali smo nažalost prisiljeni dio otpada odlagati u svojim vrtovima, dvorištima. Recimo, jučer sam zaboravio kante iznijeti uz cestu kako bi odvezli smeće pa sam smeće utrpao u svoj kombi i lovio kamion Komunalca kako bih im predao smeće. Zato bi povratak na staro bio najbolje rješenje ili da se pak uvede pražnjenje smeća bar dva puta tjedno, kaže Blažić.


Novi sustav pohvalio je Igor Puž iz Veprinca. Smatra da se trebalo selektirati otpad u još više posuda, ali i da se puno ranije trebalo krenuti s time. Kaže da je možda premalo samo jednom tjedno odvoziti smeće, ali i da je primijetio da sada ima puno manje smeća u svojim kantama.


– U potpunosti sam za novi sustav i mislim da je trebalo čak ići i na još bolje razvrstavanje, onakvo kakvo prakticiraju u Sloveniji i Italiji, s četiri različite kante. Ovo je veliki pomak nabolje, no kod nas se svaka promjena teško prihvaća. Postoje i oni koji nikako ne žele prihvatiti novi sustav pa iz Veprinca smeće nose u dio grada gdje još nije startao ovaj pilot-projekt, odnosno gdje postoje stari kontejneri. Imam osjećaj da stvaramo puno manje smeća. Npr., kartone više ne bacamo jer mi takav sadržaj zapuni kantu u dva dana, pa ih slažemo »za goret«. Nama u prigradu je lakše prilagoditi se novom sustavu. Ipak, to je već ranije trebalo uvesti jer danas je smeće biznis, a mi takove vrednosti zatrpavamo na Osojnicu – rekao je Puž.


»Pa to su vaši smeti«


Nelegalno odlaganje otpada uz cestu, pored tuđih kanti, ali i odvoz smeća u dijelove grada u kojima pilot-projekt »od vrata do vrata« još nije stupio na snagu – dva su trenutno najveća problema novog sustava.


Kako je novi sustav zaživio, kako utjecati na građane da se pridržavaju reda, pitanja su koja smo postavili Dušku Kulašu, djelatniku liburnijske tvrtke Komunalac koja provodi pilot-projekt.


– Sustav koji je dosad bio na snazi, što se tiče nas korisnika, bio je najpraktičniji. Otpad se nije odvajao, u posude se moglo staviti praktički sve – komunalni, ali i opasni i otpad iz vrtova. Činjenica je da je i za komunalno poduzeće koje, kao mi, ima vlastiti deponij, to bio praktičan sustav i za korisnika i pružatelja usluge. Bazirao se na relativno jeftinoj cijeni usluge i to je tako funkcioniralo zadnjih 40-ak godina. Ljudi su tu stekli navike, a sada se dogodila promjena i korisnik odjedanput mora brinuti o svom otpadu. Ljudi na to nisu navikli, često kažu »pa to su vaši smeti« –  to nije naše, nego smeće svakoga građanina do trenutka predaje na daljnje zbrinjavanje – objašnjava Kulaš i dodaje da se posude za otpad moraju držati unutar okućnica, a u dane odvoza iznijeti do kraja parcele kako bi bile dostupne.


Jednom optimalno


– Raspored odvoza je jednom tjedno, što je definirano zakonom, a mi smatramo da je to čak i optimalno. Ima situacija da se miješani komunalni otpad preuzima i jednom u 15 dana, no sedam dana je optimalno jer da je to dva puta tjedno, generiralo bi gotovo dvostruko skuplju uslugu – dodaje Kulaš koji kaže da je Komunalac utvrdio da određeni broj ljudi ne nose samo višak, nego sav svoj otpad u dio grada koji nije obuhvaćen pilot-projektom.



Da bi sustav »od vrata do vrata« bio zaokružen i u potpunosti funkcionirao, potrebno je reciklažno dvorište koje u Opatiji još ne postoji. Za reciklažno dvorište koje je trebalo biti izgrađeno na Punta Kolovi odbijena je lokacija, a nove nema, što znatno otežava provedbu novog sustava. – Postoji puno otpada koje više ne možete odlagati u kante na kućnom pragu, već bi ih trebali nositi u reciklažno dvorište kojeg zasad nema. Upravo zbog nemogućnosti da zbrinete takav otpad, sada ga morate odlagati u kantu za nekoristan otpad. Reciklažno dvorište nitko ne želi u svom susjedstvu, a ono mora biti unutar naselja. Ono nije smetlište nego mjesto za odlaganje posebne vrste otpada. Ljudi su o tome premalo informirani pa postoji problem kamo ga smjestiti – objašnjava Kulaš.



– Imamo korisnika koji nisu koristili uslugu dok traje pilot-projekt nijednom, znači oni svoj otpad odnose i opterećuju pravac prema Matuljima i Ičićima, što je i vidljivo, i zbog čega smo s nekih dijelova pojačali odvožnju – govori Kulaš.


Količine prikupljenog otpada na prostorima na kojima se provodi novi sustav rezultirao je s upola manje smeća  nego ranije, što znači da je dobar dio otpada dobio neke druge puteve, međutim količina je manja i zbog činjenice što u posudama više nema otpada iz vrtova i krupnog otpada.


– Treba proći određeno razdoblje da sustav profunkcionira, mi pretpostavljamo da će proći i više godina. Plan je da se kompletan grad pokrije do kraja godine, a već idući tjedan definirat ćemo koje je sljedeće područje koje će biti obuhvaćeno sustavom – zaključuje Kulaš.