Zahvaljujući inovativnoj upotrebi moderne tehnologije, u koridoru širine sto metara od obale locirani su izvori pitke vode na području Opatijske rivijere - za pregled površine mora i snimanje korištene su bespilotne letjelice
Potraga za novim izvorima pitke vode na Opatijskoj rivijeri se nastavlja. Naime, kako saznajemo, korištenjem najnovije tehnologije stabiliziranih termovizijskih kamera, nedavno su otkrivena čak trideset i četiri potencijalna izvorišta pitke vode na dvadesetak kilometara dugoj morskoj dionici između Preluka i Mošćeničke Drage, u koridoru širine sto metara od obale. U sklopu pilot projekta čiji je naručitelj tvrtka Liburnijske vode, a izvođač riječka tvrtka Vectrino, za pregled površine mora i tehničko snimanje, korištene su bespilotne letjelice, tzv. dronovi opremljeni termovizijskim kamerama.
Na području kod hotela Kristal, pronađena je vrulja koja se širi poput ruže, za razliku od ostalih, čije je širenje uglavnom linearno. Čak i u sušnom periodu, izvorišta na ovoj lokaciji hlade veliku površinu kvarnerskog zaljeva, što izgleda posebno atraktivno na snimkama.
Istraga je provedena tijekom sušnog i toplog kolovoza kako bi na snimkama bilo moguće zabilježiti veća odstupanja u temperaturi vode. Precizno su mapirane sve lokacije izvora te je zabilježen njihov volumen i izdašnost. Metoda je ujedno potvrđena u suradnji s Građevinskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci, a nedavno je izrađena i cjelovita studija.
Uloženo 40.000 eura
– Izuzetno smo zadovoljni provedbom ovog pionirskog projekta, zahvaljujući kojem smo stekli cjelovit uvid u stanje na terenu, što će nam biti od velike koristi prilikom daljnjeg planiranja istraživanja izvorišta. Poznato je da bi za nas pronalazak dodatne količine pitke vode značio neovisnost o vanjskim dobavljačima, Rijeci i Ilirskoj Bistrici te na taj način i mogućnost utjecaja na formiranje cijene vode, što je naš krajnji cilj- istaknuo je Ervino Mrak, direktor tvrtke Liburnijske vode, koji ovaj, četrdeset tisuća eura vrijedan projekt, promatra kao krunu pedesetogodišnje vodoistrage na području Liburnije.
Širenje populacije i industrije doprinosi porastu zagađenja okoliša,zbog čega se povećava potreba za čistom vodom, stoga ne čudi što je ovaj projekt izazvao veliku pažnju stručne i znanstvene javnosti i izvan granica Hrvatske.
– Nedavno smo dobili upit za konzultacije iz Cape Towna, a studija je tek objavljena. Riječ je o vrlo korisnoj metodi primjenjivoj na bilo kojem jezeru ili priobalnom području, a prvi takav projekt osmišljen je i proveden u Hrvatskoj, čime pokazujemo spremnost i otvorenost domaćih tvrtki da prihvate mogućnosti koje nudi nova tehnologija i da u tome budu lideri – zaključuje Rukavina.
– Neke indicije koje smo o izvorima do sada imali su potvrđene, pojedine otklonjene. Međutim, prvi puta smo uspjeli georeferencirati sva potencijalna istjecanja i dobiti važne podatke o pojedinačnoj izdašnosti, što su važne informacije koje kvalitetno usmjeravaju sve naše buduće aktivnosti- dodaje Mrak.
Do sada nije zabilježen slučaj korištenja termovizije na bespilotnim letjelicama u pronalasku pitke vode na priobalju. Ova se tehnologija uglavnom koristila u nadzoru konstrukcija i postrojenja, stoga inovativna metodologija ovog projekta postavlja nove standarde u istraživanjima tog tipa.
Termovizijsko snimanje
– Uspješnost termovizijskog snimanja u prvom redu ovisi o kvaliteti fotografija i uvjetima na terenu. Snimanje je bilo potrebno izvesti u periodu smanjenog utjecaja valova, kada su odstupanja između temperature mora i vrulje desetak stupnjeva te tijekom rane zore ili sumraka zbog što ujednačenijeg osvjetljenja. S obzirom da se djelomično radi o nepristupačnom terenu koristili smo plovila opskrbljena platformom dovoljne veličine za nesmetano uzlijetanje i slijetanje dvije letjelice. Nakon što termovizijski lociramo vrulju, vodootpornim plovkom točno lociramo poziciju – pojasnio je detalje izvedbe projekta, Josip Rukavina, direktor tvrtke Vectrino, specijalizirane za tehnička snimanja dronovima.
Prva testna ispitivanja provedena su na području zaljeva Ike, s obzirom da je lokalitet široj javnosti poznat po specifičnoj vrulji velike izdašnosti. Međutim, iz snimki je vidljivo kako ona ipak ne izvire na površinu.
Kako bi se u stvarnom vremenu potvrdio omjer slane i slatke vode te dokazalo da je ova metodologija mjerodavna za indikaciju istjecanja slatkih voda u more, korišten je pokretni laboratorij Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci opremljen višeparametarskim sondama za mjerenje temperature i vodljivosti. Na taj način simultano je ispitano četrnaest kontrolnih mjernih točaka na potezu od Ičića do Mošćeničke Drage. Termovizijska snimanja i mjerenja vertikalnih profila električne vodljivosti (konduktiviteta) i temperature pokazala su zadovoljavajuća poklapanja.
