MATULJI Margarita je rođena 1622. godine i prvo je ime u velikom istraživačkom projektu Marije Puharić-Harašlić i Desanke Puharić koji se bavi rodoslovljem stanovnika Liburnije i Kastavštine. Autorice i njihov projekt, koji od 2014. godine potpomaže i Općina Matulji, predstavili su načelnik Mario Ćiković i zamjenica Eni Šebalj.

– Doktorica Marija Puharić-Harašlić cijeli je svoj radni vijek posvetila medicini i stanovnici ovoga kraja je poznaju kao vrsnu kardiologinju i specijalisticu interne medicine. No, posljednjih godina, posebno otkako je u mirovini, doktorica Puharić je strastveni istraživač rodoslovlja. Ona je s doista velikog područja prikupila brojne i vrijedne rodoslovne podatke koji nam omogućuju da puno toga doznamo o sebi, svojim precima i obiteljima s kojima smo povezani. To je važno i za generacije koje dolaze – navela je Šebalj koja naglašava da je taj projekt  od velikog kulturnog značenja za cijeli kraj, jer otkriva nove detalje o životu na području Liburnije i Kastavštine. 

Otac nije znao nonino ime

Međutim, o izvjesnoj Margariti Marija Puharić-Harašlić ne zna puno, zbog toga što žene za ondašnje društvo očito nisu bile važne, ali se zna da se udala za Georgiusa Letisa, čiji je sin Mathias imao mnogo djece, čak dvanaestero. Obitelj Letis i danas je ovdje prisutna, ali to je prezime kroz minula desetljeća dobilo nekoliko svojih izvedenica. Međutim, sve grane tog rodoslovnog stabla zastupljene su u projektu sestara Puharić.

– Na ovaj istraživački projekt ponukala me spoznaja o tome da moj otac zapravo nije znao ime svoje none. Ona je za njega samo bila nona. S obzirom na povijesne okolnosti, nije ni mogao znati njezine ime. To me ponukalo, a u istraživanje svoje obitelji krenula sam znajući samo jedan podatak – da smo živjeli na području Perenića na kućnom broju 11. No, uspjela sam ući u trag cijeloj obitelji. Nona se zvala Marija Sučić-Šmogorić udana Puharić. A od nje unatrag znam sve pretke do početka XVII. stoljeća u kontinuitetu, a i za većinu vas koji ste svojim korijenima urasli u ovo tlo. No, to neznanje nije slučaj samo u mojoj familiji; brojni među nama nemaju veliko znanje o svojim precima – dočarala je početak svog rodoslovnog projekta Marija Puharić-Harašlić koja na njemu intenzivno radi već 18 godina.

U zadnje vrijeme dnevno u istraživanju porijekla ljudi iz ovoga kraja provede i desetak sati dnevno. Rodoslovni registar danas sadrži imena 198.682 osoba od Brseča, preko Matulja i Klane do Rijeke.

Adamić i »naše gore list«

– Nikad nisam slutila do čega će me ovaj istraživački rad dovesti. On se pretvorio u moju životnu misiju. Ono što moram naglasiti jest činjenica da mi niti jedna institucija nije uskratila mogućnost istraživanja – poručila je Puharić-Harašlić koja je prelistala nebrojeno puno crkvenih knjiga, ali i dokumentacije iz državnog arhiva u Rijeci.Navodi da je u svom radu došla do fascinantnih podataka:

– Jedan od njih govori da je Andrija Ljudevit Adamić i naše gore list. Njegova majka je iz naših krajeva, tako da ga Riječani ne mogu svojatati. Genealogija je izvanredna – jednom kad vas opije, nema povratka. Genealogija nema ni svog početka ni svoga kraja – poručuje Marija Puharić-Harašlić čiji rad već nailazi na veliko zanimanje, posebno potomaka iseljenika koji danas žive u Australiji, Americi, Brazilu, Španjolskoj.