Kod spomenika u Sobolima održana komemoracija

Vlč. Francetić: otvoriti grobnice i prebrojati podhumske žrtve

Ivor Balen

Na pločicama piše 91 ime, a u različitim izvorima spominje se 95 žrtava, pa između 108 i 120, čak i 169… Želimo da povjesničari kažu što se točno dogodilo, rekao je Branko Čargonja, dok je jelenjski župnik predložio i otvaranje grobnice, kako bi se tako utvrdio točan broj žrtava



RIJEKA



Komemoraciju tradicionalno zajedničkim snagama organiziraju općine Jelenje i Čavle te županijske udruge SAB-a. Općine su zajedno između ostaloga i zato što Podhum spada u Jelenje, a spomenik se nalazi u Čavlima.   – Podhum je u vrijeme tragedije bio najveće selo Grobnišćine, a ubijeno je ono najbolje i najmlađe što je selo imalo. Mlađe generacije, čiji su nonići ovdje pokopani, zločin moraju pamtiti i raditi na tome da se nikad ne ponovi, rekao je načelnik Općine Čavle Željko Lambaša.  – Došli smo ovdje pokloniti se žrtvama, ali i pokazati da možemo živjeti u slobodi. Prošlosti se moramo sjećati, ali se okrenuti moramo budućnosti, da žrtve ne budu uzaludne, rekao je načelnik Jelenja Branko Juretić. 


 »Kažu da vrijeme rane liječi, bojim se da to nije istina«, stihovi su iz pjesme Ivone Prosen, učenice Osnovne škole Jelenje Dražice, pročitane tijekom komemorativne svečanosti posvećene žrtvama fašističkog zločina koji se prije točno 70 godina, 12. srpnja 1942., dogodio na Podhumu.




Rane nakon ovakve tragedije, a talijanski okupatori ubili su stotinjak potpuno nedužnih ljudi, doista teško zacjeljuju. Podhumska tragedija stoga i danas zauzima značajno mjesto u kolektivnoj svijesti Grobnišćine, što se osjetiti moglo i jučer u Sobolima, gdje je podignut spomenik žrtvama na mjestu gdje je strijeljan dio njih i gdje su pokopane.


  – Prije 70 godine ovdje se dogodio strašan zločin. Dosta je o tome napisano, ali neke stvari su ostale nejasne i trebalo bi ih razjasniti. Na pločicama piše 91 ime, a u različitim izvorima spominje se 95 žrtava, pa između 108 i 120, čak i 169… Htjeli bismo da povjesničari kažu što se točno dogodilo – i da se to više nikad ne ponovi, rekao je Branko Čargonja u ime SAB-a Primorsko-goranske županije.  

Za novi početak


Zanimljiv je bio i govor jelenjskog župnika Sanjina Francetića, koji je ponovio riječi pape Ivana Pavla II da je 20. stoljeće imalo tri velika zla, fašizam, nacizam i komunizam i dodao da Grobnišćina ima žrtve svih triju ideologija.


  – Broj 70 je za nas vjernike znakovit. Ovdje su krv prolili nevini, čija je žrtva stoga značajnija. Ali ne smijemo se okretati unatrag, nego razmišljati o budućnosti. Pozivam stoga sve vjernike da nam se pridruže u svetoj misi, a i vi koji to ne radite inače ili redovito redovito, također nam se možete pridružiti. Samo tako možemo stvoriti simbol zajedništva i novog početka, rekao je Francetić, koji je predložio i otvaranje grobnice, da se možda na taj način konačno utvrdi točan broj žrtava.


  Izaslanik predsjednika Ive Josipovića, Oleg Mandić, rekao je da je podhumski zločin jedan od najvećih u Drugom svjetskom ratu.


  – Došao sam u ime predsjednika kako bih organizatorima izrazio podršku, a žrtvama počast. Zna se da je 12. srpnja 1942. u Podhum došlo 250 Talijana s pet tenkova, ali je mnogo toga ostalo nedorečeno.  

Rasvijetliti tragediju


Pridružujem se nastojanjima onih koji žele rasvijetliti tragediju, a možda bi bilo dobro krenuti s ponovnim traženjem da se otvori arhiv u Rimu, rekao je Mandić. Predstavnik PGŽ-a, predsjednik Skupštine Ingo Kamenar, naglasio je da je ova županija mnogo dala u antifašističkom i Domovinskom ratu, nažalost i mnogo žrtava, te izrazio želju da se ovakav zločin nikad ne ponovi.


  Na početku svečanosti položeni su vijenci, redom su ih polagali izaslanik predsjednika Oleg Mandić, predstavnici općina Jelenje i Čavle, predstavnici PGŽ-a, SAB-a, PGŽ-a i Udruge Domovinskog rata Grobnišćine. Oko spomenika se inače okupilo stotinjak ljudi, među kojima mnogo Podhumaca, odnosno članova obitelji ubijenih. Tijekom komemoracije nekoliko je prigodnih pjesama otpjevao zbor Korezin, a program je vodila učiteljica Amalija Juretić.