Ugodna uvala Črišnjeva

Tradicionalna gastro-glazbena manifestacija kod Žarka Žeželića Prdele: Fritaja od vrganj za prste polizat’

Edi Prodan

Foto E. Prodan

Foto E. Prodan



ČRIŠNJEVA Najprije se na domaćoj masti lagano popirja kapula. Žuta, ona jaka. Kad povene, dodaje se panceta, sitno iskockana pa na kraju vrganji. To je baza na kojoj je iskusna kuharica Andreja Mavrinac napravila savršenu podlogu za veliku fritaju od te ukusne gljive. A događaj koji nije po količini namirnica bio za Guinnessovu knjigu rekorda, ali svakako jeste po količini dobrih vibracija koji su po tko zna koji put ugodnu uvalu Črišnjeva pretvorile u mjesto gdje se sljubljuju – svi gušti. Od dakako najvažnijih za tu prigodu, gastronomskih pa sve do glazbenih za koje su se već od tri sata popodne brinuli legendarni autor riječke himne Damir Badurina i – Žarko Žeželić Prdela.


– Se j’ domaće. Vrganji, sto posto provjereni, su z’ Gorskeg kotara, panceta i mast su od mojeg prezimenjaka Nevena Žeželića. Napravit ćemo dve ture aš nan je padela premala. Količina? Trejset kil vrganji, 550 jaj, 6 kil pancete, 3 kila masti i dva kila žute kapule. Feštamo k’o i saku sezonu, ovaj put jesenski specijalitet, pojasnio nam je Žarko Žeželić Prdela, vlasnik legendarnog ugostiteljskog – i što već sve ne – objekta u Črišnjevi razlog subotnjeg okupljanja u tom lijepom dijelu kraljevičke obale.Pripremi kajgane pridružio se i mladi kuhar Valentino Grubišić, zapravo Prdelin unuk kao i sin njegove kćerke Ane. Koja je baš kao i Prdela iznimna sluhistica, članica ženske klape Hreljin. A kad je smračilo, krenula je i druga tura fritaje, i Badurina sa znatno žešćim repertoarom. Na tu uzavrelu atmosferu gosti, među kojima je bilo i nemalo Slovenaca, su zadovoljno uzvratili tako da je fešta mogla krenuti duboko u noć. Na sve su se nadovezale i Klamaruše, zanimljivi tamburaški sastav iz Grižana. A da ugođaj dobije mare-monti ozračje pobrinuli su se dečki, njih tridesetak iz RŠK »Jastog« iz Šmrike. Oni su krenuli na more jer paralelno s Prdelinom fritajom od vrganj, bila i 9. po redu, tradicionalnu lignjijadu. I kao to priliči svim skladnim feštama – i njihov je ulov završio u Prdelinoj padeli.Ono što slijedi je 10. studenoga unikatni doček sv. Martina koji je također Prdelin »patent«. Tko nije bio ove subotu, popravni može imati za – Martinju.