Slučaj Haludovo: Ni predsjednici vlada nisu ograđivali plaže u Malinskoj

Zatvorena koncesija u obzir dolazi jedino ako osigurava komunikaciju između dvaju dijelova Malinske i nosi ozbiljne prihode prihvatljive svakom stanovniku mjesta, kaže predstojnik Ureda Mladen Pejnović

RIJEKA Stvorena situacija oko Haludova predstavlja primjer nerealnih zahtjeva stranog investitora koji ne shvaća da u Malinskoj, kao i drugdje u Hrvatskoj, ne može imati svoje more. Kada se gospodin Ara Abramyan poziva da nije dobio što je Haludovo nekada bilo, zaboravlja da nikada nitko nije imao ograđene plaže u Malinskoj. Ni predsjednici vlada, ministri, generali, veleposlanici, akademici, heroji, bogati obrtnici, svjetski treneri… Nitko nikada! Uvijek su stanovnici Malinske koristili plaže Haludova i Rajskog puta i nikada u tome granice nije bilo. Jednostavno, to je bio drugačiji koncept turizma od ovog koji se sada želi uvesti, kazao je Mladen Pejnović, predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, komentirajući istup armenskog biznisnema Are Abramyana, vlasnika propalog kvarnerskog turističkog giganta Haludova.

  Abramyan je, naime, prozvao državu i lokalne vlasti za opstruiranje njegovih razvojnih planova, ukazujući da mu je država »uzela« 75.000 metara kvadratnih tehnološke cjeline te da mu se nije dalo koncesiju za korištenje plaže ispod hotelskog kompleksa. Iako je u proteklih desetak godina bilo govora o ulaganjima u nekoliko navrata, do danas se nije uložilo ništa.

Objekti u Haludovu su ruševine, osim Ribarskog sela u kojem se odmaraju članovi njegove obitelji i prijatelji. A od nekoliko stotina zaposlenih, ostalo je njih oko 25. Abramyan je ukazao na to da se oko tog pitanja desetak puta sastao s bivšim predsjednikom Republike Stjepanom Mesićem, a navodno se očekuje i sastanak s Ivom Josipovićem.  

Država za kompromis

U Državnom uredu ističu da treba pronaći kompromis bez narušavanja načela prostornog planiranja i pomorskog dobra te da se i lokalna samouprava i strani investitor moraju rukovoditi hrvatskim zakonima.

  – Iznenadio nas je ovakav pokušaj korištenja administrativnog resursa u rješavanju problema u koje je uključena država, što se često koristi u Rusiji, rekao je Pejnović, očito misleći na pristisak koji se pokušava napraviti na predsjedničkoj razini.

  – Isto tako nitko ne može izbrisati sto godina turizma u Malinskoj, zbog bilo kojeg pravog ili krivog ugovora. Nikada nitko u turističkoj povijesti Malinske nije imao svoju ograđenu obalu. Nama je jasno da se svijet promijenio, no jedno je otvorena koncesija, a drugo zatvorena. Zatvorena koncesija u obzir dolazi jedino ako osigurava neki način komunikacije između dvaju dijelova Malinske i nosi ozbiljne prihode zbog kojih će biti prihvatljiva svakom stanovniku mjesta, dodao je Pejnović.

  Što se tiče »izgubljenih« 7,5 hektara oko hotelskog kompleksa, Pejnović je rekao da Haludovo po tom pitanju među ostalim turističkim poduzećima nije nikakav izuzetak. Turističko zemljište, koje nije ušlo u privatizaciju, a koje su tvrtke, ali i ostali turisti, koristili bez naknade, revizijom privatizacije je kod čitavog niza tvrtki vraćeno pod okrilje države.

Da se zahtjevima iz Haludova višekratno izlazilo u susret, potvrdili su nam i u Primorsko-goranskoj županiji, zaduženoj za davanje koncesija. U Upravnom odjelu za pomorstvo, promet i turizam pojasnili su da je tvrtka Hoteli Haludovo još 2008. pokrenula dva odvojena postupka za davanje koncesije na pomorskom dobru i to za gospodarsko korištenje plaže i za gospodarsko korištenje luke posebne namjene ispred Haludova. Županija je objavila natječaj, međutim, iz Haludova su zatražili dodatne promjene statusa koncesije. Tražilo se da se promijeni karakter plaže te da plaža ispod kompleksa postane javna plaža s mogućnošću ograđivanja i naplate ulaza. Isto tako, tražili su da se razmotri mogućnost oslobađanja od plaćanja koncesije za prve tri godine korištenja, ali i da se oslobode obveze dostave garancije banke za dobro izvršenje posla. Nisu pristali ni na uvjet da se cijena naknade za koncesiju može jednostrano promijeniti nakon svake dvije godine, ali i na ono što je bio logičan uvjet – gradnju hotela. Naime, Županija je koncesiju vezala za ulaganja te je tako definirano da će se koncesiju Haludovu uzeti ako vlasnik ne bude investirao u njegovu obnovu.   – Svi naknadni uvjeti, koje je tražio prokurist tvrtke Karen Mkrtychyan, bili su u suprotnosti s objavljenim Javnim prikupljanjem ponuda, istakli su u Upravnom odjelu. Zbog toga Županijsko poglavarstvo nije prihvatilo njihovu ponudu. Početkom veljače ove godine Mkrtychyan je zatražio sastanak na kojem je trebao predložiti neophodne aktivnosti prije nastavka postupka koncesioniranja. Dogovoreno je da će se predstavnici Haludova s Općinom dogovoriti o načinu korištenja plaže, pri čemu bi dio plaže doista bio – ograđen. Stoga je zatražena i izrada Studije gospodarske opravdanosti, koja do danas, međutim, nije dostavljena.

Bez fige u džepu

  U Državnom uredu ističu da je ovakva situacija oko Haludova posljedica loše sprovedenih privatizacija koje datiraju još iz 1993. godine. Zbog nagomilanih grešaka pristajalo se na kompromise, kaže Pejnović, podsjećajući da su do sada svi urbanistički zahtjevi Haludova prihvaćeni i unijeti u prostorno-plansku dokumentaciju. A kompromisa bi moglo biti još, međutim 75.000 »kvadrata« u državnom vlasništvu i blizu 17 posto vlasništva, dodaje, nisu loša pregovaračka pozicija države. 

   – Nastojat ćemo učiniti sve da Haludovo procvate. Sve to na partnerskoj osnovi, za dobrobit svih, bez fige u džepu i bez ucjena. Nažalost, i u ovom slučaju se pokazalo da se, kada privatizacije propadnu, problemi vraćaju državi. Kada se danas svime time bavimo žao nam je da nitko od velikih meštara ne odgovara za takva nedjela. I u ovom su slučaju razni posrednici i političari stranom investitoru svašta obećavali, no obećano nisu mogli provesti, a da se ne posvade s narodom. Spremni smo kao Ured, a vjerujem i Vlada, pomoći, ali ni jedna krajnost u stavu nam nije prihvatljiva, istaknuo je Pejnović te dodao da je potrebno nekoliko mjeseci strpljivog pregovaračkog rada i razjašnjavanja da se dođe do prihvatljivog rješenja. Haludovo se uništava već 19 godina, od prve privatizacije, i ne može se očekivati da se sada u 19 dana sve nagomilano riješi.

  – Viđenje je stranog investitora da je pokraden, kao što je i viđenje Malinske da je uništena. Za nas su to samo početne pozicije u pregovaračkom procesu. Interes države je da se ondje gradi i radi te da se ljudi zapošljavaju, pa se nadam da će investitor shvatiti da mu je država pravi partner za razvoj, istaknuo je Pejnović, prema čijim je riječima, ukoliko postoji stvarna namjera Abramyana da se Haludovo stavi u funkciju, moguće da se dogovor postigne do kraja godine ili ranije.