Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 27° 4
Sutra: 27° 27° 4
24. lipnja 2019.
Svima ista prava

Primorci i Gorani traže jednakost: 'Država je samo na Krčkom mostu zaradila milijardu kuna. A što smo mi dobili natrag?'

Od 1990. godine, kad je izgradnja mosta otplaćena, država je uprihodovala više od milijardu kuna na Krčkom mostu / Foto Sergej Drechsler
Od 1990. godine, kad je izgradnja mosta otplaćena, država je uprihodovala više od milijardu kuna na Krčkom mostu / Foto Sergej Drechsler
Autor:
Objavljeno: 1. veljača 2018. u 7:51 2018-02-01T07:51:00+01:00

Od 1990. godine, kad je izgradnja mosta otplaćena, država je uprihodovala više od milijardu kuna na Krčkom mostu. S tim se novcem mogla izgraditi moderna četverotračna prometnica od mosta do grada Krka i do Valbiske. Ali nije. S tim novcem mi alimentiramo održavanje ostalih prometnih pravaca u Hrvatskoj i izgradnju spomenutog Sv. Ilije. Ili možda održavanje ostalih mostova u Republici Hrvatskoj koji nisu pod naplatom, ističe dožupan Marko Boras Mandić

Inicijativa Primorsko-goranskog saveza (PGS) za ukidanje naplate mostarine na Krčkom mostu, kao i naplate cestarina za lokalno stanovništvo na dijelu autoceste kroz Gorski kotar, na autocesti Rijeka-Rupa i tunelu Učka, bit će uvrštena na dnevni red Skupštine Primorsko-goranske županije te upućena na daljnju proceduru Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture.

Potvrdio je to i župan Zlatko Komadina, koji od resornog ministarstva i ministra Olega Butkovića očekuje da svi građani Republike Hrvatske imaju isti tretman, nakon što je odlukom Vlade ukinuta naplata tunela Sveti Ilija kroz Biokovo.

– Ljudima koji žive u ruralnim i demografski ugroženim područjima, ali isto tako i unutar urbane aglomeracije, odnosno cestovnog čvora Rijeka, treba omogućiti da lakše putuju i u tom smislu nema dileme da krećemo u smjeru rješavanja pitanja oko troškova cestarina koje su, primjerice, za stanovništvo Gorskog kotara veliki teret kućnom budžetu. To je razlog što ćemo pripremiti prijedlog za rješavanje pitanja plaćanja cestarina na području Primorsko-goranske županije za lokalno stanovništvo i uputiti ga Županijsku skupštinu, a potom i resornom ministarstvu, kaže Komadina.

Besplatno prometovanje dionicama autoceste omogućilo bi, smatra, poboljšanje gospodarskih kretanja, razvoj poduzetništva i demografsku obnovu.

Naplate ne pogoduju razvoj

– Važno je povećati mobilnost građana. Svima koji žive u ruralnim i demografski ugroženim područjima treba omogućiti da lakše putuju pa ne bi smjelo biti dvostrukog plaćanja, odnosno nije logično da ima situacija u kojima putnici moraju plaćati i prijevoz trajektom, ali i mostarinu do otoka. Isto tako je i za mostarinu za Krčki most. Govorimo o razvoju otoka, a mostarinom za most koji je davno otplaćen taj razvoj usporavamo. Mostarina bi trebala biti potpuno ukinuta za sve. Očekujemo jednako postupanje prema svima u Hrvatskoj. Prihod od krčkog mosta može se kompenzirati izmjenom ljetne cestarine na A6, od Bosiljeva do Kikovice, odnosno Oštrovice, kao i na cesti A7 seljenjem naplate bliže graničnoj crti sa Slovenijom, stav je župana.

Dožupan Marko Boras Mandić i sam je predlagao ukidanje naplate mostarine na Krčkom mostu, a njegova stranka Unija Kvarnera izašla je sa sličnom inicijativom kao PGS. Na upit koliko je ta inicijativa realna, odnosno može li se očekivati ukidanje cestarina, mostarine i tunelarine, s obzirom na visoke dugove državnih cestarskih poduzeća, zbog kredita za izgradnju cestovne infrastrukture, odgovara kako je to »pitanje za neku drugu adresu«.

Učka davno otplaćena

– Ovdje se traži samo isti tretman naše regije i naših građana, kakav imaju građani ostalih područja u Hrvatskoj. Hajdemo konkretno s ovim zadnjim primjerom, odlukom Vlade da se ukine naplata tunelarine kroz Sv. Iliju. Tunel Sv. Ilija dugačak je 4.248 metara, izgrađen je 2013. godine, izgradnja je koštala 600 milijuna kuna i u prvih pet godina naplate tunelarine uprihodovano je 125 milijuna kuna. Dakle, odlukom da se ukine naplata tunelarine ostalo je još skoro pola milijarde kuna koje porezni obveznici moraju podmiriti. I to građani cijele države, a ne samo Imotske krajine ili Makarske rivijere. Župan splitsko-dalmatinski je u svečanom tonu koncem prošle godine izjavio doslovno da »država neće propasti ako se ukine tunelarina«.

Pa ako živimo u istoj državi, onda valjda neće naša država propasti ni ako ukinemo tunelarinu kroz tunel Učka. Usporedbe radi, Tunel Učka je dugačak 5.062 m dakle, približno iste je dužine kao Sv. Ilija, izgrađen je 1981. godine i odavno otplaćen. Prolaz kroz Učku se naplaćuje 30 kuna za osobna vozila, dok se prolaz kroz Biokovo naplaćivao 20 kuna, a sad, od 1. siječnja 2018. godine, nula kuna. Da pojednostavim, osim što građani Istre i Kvarnera plaćaju svaki prolaz kroz Učku 30 kuna, oni iz svojih plaća i davanja državi plaćaju građanima Dalmacije da se besplatno voze kroz Biokovo. I naravno troškove izgradnje i održavanja Sv. Ilije. Ajmo biti pristojni i kazati da to baš i nije pošteno, kaže Boras Mandić.

Iako u obrazloženju odluke Vlade o ukidanju tunelarine za Sv. Iliju stoji da je ta mjera donesena radi demografske obnove Imotske krajine i boljeg povezivana zaleđa s Makarskom, Boras Mandić ističe da se ne može oteti dojmu da je odluka donesena samo zbog političkih pritisaka i predizbornih obećanja.

Načelo jednakosti

– Nisam siguran da se, npr. u Lupoglavu, bolje živi i ima veći standard nego recimo u Makarskoj ili Tučepima. Samo ponavljam, mi na Kvarneru nikada nećemo prihvatiti da jedna pravila vrijede za jedne, a ista ne vrijede za druge. Ako je mjera donesena u cilju demografske obnove, onda očekujem istu mjeru prema stanovnicima Gorskog kotara.

Konkretno da ne plaćaju cestarinu na potezu od Vrbovskog do Rijeke! Tim više jer je autocesta Rijeka – Zagreb, uz pravac Zagreb – Macelj, najprofitabilnija dionica u državi. Pa kako župan dalmatinski kaže, neće valjda država propasti ako to malo Gorana, koliko ih je ostalo živjeti u Gorskom kotaru, ne budu plaćali cestarinu. Budimo točni pa istaknimo da u Primorsko-goranskoj županiji ima 142.000 tisuće registriranih osobnih vozila, a od toga jedva osam tisuća na području Gorskog kotara, dok »Gorankom« godišnje prođe nekih sedam milijuna vozila. Dakle, prihodi su neupitni i neće se bitno smanjiti ako Gorane oslobodimo plaćanja cestarine. Vjerujem da bi jedna takva mjera zasigurno doprinijela da ljudi lakše žive u Gorskom kotaru, da jednostavnije idu na posao u Rijeku ili možda da gospodarstvenici s područja Gorskog kotara budu konkurentniji na tržištu. Možda bi oslobađanje od naplate cestarine u kombinaciji s nekim drugim poreznim mjerama zadržalo mlade u Gorskom kotaru umjesto da sreću traže daleko od svog rodnog kraja, kaže dožupan.

Po načelu jednakosti za sve građane RH, Boras Mandić smatra da bi i prolaz Krčkim mostom morao biti besplatan za sve korisnike, što je, kako ističe, još kao županijski vijećnik dva puta zahtijevao, u mandatnom razdoblju od 2005. do 2009. godine.

Jedini most pod naplatom

– Držim da je apsolutno došlo vrijeme da se ta tema skine s dnevnog reda i da se most izuzme iz naplate. Štoviše siguran sam da će tako biti. Naime, to je jedini most u Hrvatskoj, fizički izvan sustava autocesta, koji je pod naplatom. Ako se ne naplaćuje mostarina na Dubrovačkom mostu, na Maslenici, na Paškom, Šibenskom, onda nema nikakve osnove da se naplaćuje most na Krku. Štoviše, taj most je odavno otplaćen i krajnje je vrijeme da se ukine naplata. U suprotnom očekujem da se svi mostovi u Hrvatskoj stave u režim naplate, smatra Boras Mandić.

To što je Krčki most besplatan za otočane, dodaje, nije dovoljno.

– Krčki most je bio pod naplatom za sve korisnike unazad petnaestak godina, kada je, na inicijativu pokojnog Čedomira Dunata i sadašnjeg gradonačelnika Krka Darija Vasilića ukinuta naplata za otočane. No interes otočana nije samo da oni dođu na kopno, nego i da se njima dođe. Ako vi iz Rijeke ili iz Zagreba želite na Krk to će vas dodatno koštati 35 ili 40 kuna. Ako želite na Cres, čeka vas još i karta za trajekt, koja je na Kvarneru skuplja nego u Dalmaciji, a isti je prijevoznik, državna tvrtka Jadrolinija, no to je neka druga tema. Prihod cestarine na Krčkom mostu je godišnje preko 50 milijuna kuna.

Održavanje prosječno stoji tri do četiri milijuna. Dakle, od 1990. kad je izgradnja mosta otplaćena, država je uprihodovala više od milijardu kuna na Krčkom mostu. S tim se novcem mogla izgraditi moderna četverotračna prometnica od mosta do grada Krka i do Valbiske. Ali nije. S tim novcem mi alimentiramo održavanje ostalih prometnih pravaca u Hrvatskoj i izgradnju spomenutog Sv. Ilije. Ili možda održavanje ostalih mostova u Republici Hrvatskoj koji nisu pod naplatom. Ako znamo da naša županija godišnje uplati, povrh ovih sredstava, još nekih milijardu kuna više u državnu blagajnu, onda s pravom možemo tražiti da se dio sredstava vrati, pa makar kao subvencija na naplatu cestarina za naše građane. Slično je i s tunelom Učka, popusti za lokalno stanovništvo postoje, ali samo ako unaprijed platite nekih 200 kuna, no i s tim popustom, ako idete od Buzeta do Rijeke i natrag, morate platiti 30 kuna. Ekonomski gledano, ceste se grade kako bi se određeno područje integriralo i kako bi se stanovništvu i gospodarstvenicima omogućilo da budu mobilni i konkurentni na tržištu. Posljedica toga bi trebali biti veći, a ne manji prihodi državne blagajne. Ako pak prometnice gledamo isključivo kao naplatne stanice onda smo skroz »fulali« priču. Zato sam siguran da će navedene inicijative dobiti jednoglasnu podršku Županijske skupštine Primorsko-goranske županije, smatra dožupan Boras Mandić.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka