Na otočiću Veliki Sikavac

Veliko arheološko otkriće: Na Pagu nađeni ostaci goleme bizantske utvrde iz 6. stoljeća

Josip Portada

Utvrda je imala šest kula, dvadeset prolaza, trideset sedam objekata i dva trga. Objekti unutar utvrde služili su za stanovanje, za neke vrste obrta i kao skladišta, a bedemi utvrde široki su dva metra



VLAŠIĆI  Nakon višemjesečnih istraživanja, na otočiću Veliki Sikavac kod mjesta Vlašići na Pagu otkriveni su ostaci goleme bizantske utvrde iz 6. stoljeća sa šest kula, dvadeset prolaza, trideset sedam objekata i dva trga. Objekti unutar utvrde služili su za stanovanje, za neke vrste obrta i kao skladišta. Bedemi utvrde su široki dva metra. Na Velikom Sikavcu se prije 1.400 godina nalazio pravi grad.


Istraživanja na Velikom Sikavcu vode dr. sc. Smiljan Glušćević s Arheološkog muzeja u Zadru i dr. Darja Grosman s Univerziteta u Ljubljani, a u istraživanjima sudjeluju studenti s Odjela za arheologiju Filozofskog fakulteta u Ljubljani. U Zavičajnom domu u Vlašićima je održana prezentacija rada arheologa i nalaza. Gluščević je rekao kako je Darja Grosman na jesen napravila zračne snimke Velikog Sikavca na kojima su se vidjeli ostaci zidina i dijelovi crkvice, te pojedinosti koje su ukazivale na postojanje manjih prostora unutar velike građevine. Tako je počelo istraživanje koje je dovelo do velikog otkrića.



Gradonačelnik Fabijanić je rekao kako je napravljen prvi veliki korak u istraživanju područja oko Vlašića. – Otkrića su zanimljiva i značajna za Vlašiće. Grad Pag će nastaviti podupirati daljnja arheološka istraživanja – rekao je Fabijanić.




Slavko Žunić, predsjednik MO Vlašići je rekao kako su istraživanja koja se provode na Velikom Sikavcu važna za razvoj turizma u Vlašićima. – Ostaci utvrde na Velikom Sikavcu bit će privlačni za turiste. Želimo razvijati turizam kako bi se mladi ljudi mogli zaposliti i ostati u Vlašićima, a ova otkrića će nam u tome pomoći – rekao je Žunić.



– Na Velikom Sikavcu su pronađeni komadi keramičkih amfora i dijelovi posuđa. Pronalasci su iz 6. stoljeća. To je vrijeme bizantskog cara Justinijana koji je želio bolje zaštititi jadranski trgovački put i gradio je utvrde. To je vrijeme prodora Slavena i Avara. Pretpostavlja se kako je utvrda na Velikom Sikavcu bila jedna od utvrda koje su čuvale plovni put koji je vodio iz Podvelebitskog kanala – rekao je Smiljan Gluščević.


Prema pronalascima, arheolozi su zaključili kako je na mjestu velike utvrde postajala znatno starija gradina, a pronađeni su i ostaci iz kamenog doba, rimsko staklo i ostaci crkve iz 15. stoljeća. Daljnjim istraživanjima pokušat će se utvrditi kontinuitet naseljavanja otočića Veliki Sikavac od prapovijesnog doba. Na otočiću se nalazi i jezero s boćatom vodom, a na mjestu na kojem se jezero spaja s morem pronađen je umjetno napravljen prag koji je, kako se pretpostavlja, jezero štitio od prodora mora. Istraživanjem je obuhvaćeno 40 posto lokaliteta, a za istraživanje cijelog lokaliteta trebat će oko deset godina. Utvrđeno je kako je šire područje Vlašića bogato arheološkim lokalitetima. Između Vlašića i Smokvice nalaze se ostaci gradine iz doba Liburna koja je stara oko 3.000  godina, pronađeni su grobovi Liburna i ostaci solina iz 13. stoljeća.


– Zahvaljujem gradonačelniku na potpori. Prepoznao je vrijednost lokaliteta i omogućio je financijsku potporu za arheološko istraživanje, a to je dovelo do najvećeg otkrića na Jadranskoj obali u posljednje vrijeme – rekao je Gluščević.