Susjedi znaju kako: Kampiranje u bačvi, jurti ili wigwamu postalo megahit

U Sloveniji je dobro razvijen glamping – kampiranje »s 5 zvjezdica«. Pet je takvih kampova i u njih dolazi gotovo polovica turista, mahom stranih. Dok je prosječna zarada po zaposlenom u slovenskom turizmu 61.000 eura, u kampingu doseže čak 200.000 godišnje

MALI LOŠINJ Iako kampovi u Sloveniji imaju ukupan kapacitet oko 22.000 turista, čak 40 posto prometa otpada na kampove s 5 zvjezdica. Istakla je to Snežana Škerbinc iz Slovenske gospodarske i turističke komore jučer na 7. kongresu hrvatskog kampinga koji je započeo u Malom Lošinju.

Na godišnjem okupljanju hrvatskog kamping sektora, koji se u hotelu Aurora održava u organizaciji Kamping udruženja hrvatske (KUH), Škrebinc je kazala kako u Sloveniji imaju dobro razvijen glamping. Riječ je o kampiranju »s 5 zvjezdica«, odnosno najboljem što danas kamping kao turistički segment nudi.

– Bitno je da gostima osigurate dovoljno aktivnosti. Naime, kod nas se uspijevaju prodati i svojevrsne »vreće za spavanje«, male sobe s jednim ležajem. Mnogi su pitali kako to uspijemo prodati. Riječ je o tome da se takav smještaj nalazi uz područje gdje imate mogućnosti adrenalinskih sportova, bicikliranja, penjanja, vodenih sportova. Tim gostima je dovoljno samo mjesto za prespavati. Dakle i takva ponuda ima mjesto na tržištu, zaključuje Snežana Škerbinc.

U ovoj zemlji, blizu 70 posto dolazaka u kampovima čine stranci, od toga najviše Nijemci, Talijani, Austrijanci, ali imaju i puno Nizozemaca i Francuza. Većina kampova nalazi se u termama i planinskim destinacijama. Tek deset posto kapaciteta nalazi se u slovenskom primorju. Gotovo polovica turista ipak dolazi u kampove s 5 zvjezdica, kojih Slovenija ima tek pet, a među njima su i veliki kampovi u Termama Olimija i Čatež.

Tu su i glamping kampovi na Bledu gdje goste dočekuju kućice od drveta sa staklenom stijenom. No svaka kućica ima i svoju veliku drvenu bačvu s grijanom vodom. Zanimljivo, vodu se grije na drva, no to ne rade gosti, nego »ložači«. Cijena noćenja je oko 110 eura za dvije osobe. Također, može se naručiti doručak u kamp kućicu ili unajmiti kupaonicu.    

Sulejman je »in«

– Također jedan primjer glampinga jest spavanje u velikim vinskim bačvama, što nude gostima u Termama Ptuj. Terme su, naime, od jedne vinarije povoljno otkupile bačve stare oko 500 godina koje su bile za otpis i pretvorile ih u zanimljiv smještaj za goste. U Čatežu, pak, imaju jurte, odnosno orijentalne šatore kakvi će se sigurno svidjeti ljubiteljima serije Sulejman Veličanstveni. Također je u ponudi i smještaj u indijanskom selu, ali i u kolima u stilu Divljeg zapada. Ne trebam reći da su takve kamp kućice unaprijed rasprodane, kazala je Škrebinc, navodeći kako više od polovice slovenskih kampova radi cijele godine. Također je iznijela i zanimljive podatke o zaradi u kampovima. Dok su prihodi po zaposlenom kod samostalnih poduzetnika u slovenskom turizmu prosječno 61.000 eura godišnje, u kampovima se prihod diže do nevjerovatnih 200.000 eura po zaposlenom. 

– No i mi imamo svoje probleme, tako imamo puno nelegalnog kampiranja, jake susjedne turističke zemlje, ne surađuje se dovoljno na zajedničkim projektima, a smatra se i da Slovenija nije dovoljno poznata kao kamping destinacija, kazala je gošća iz susjedne zemlje.    

Mali kampovi potencijal

Po pitanju Hrvatske, velik potencijal za razvoj ovakvih specifičnih ponuda u kampovima, predstavljaju mali kampovi. Naveo je to Oliver Lulić iz KUH-a, govoreći o poticanju kvalitete i prepoznatljivosti hrvatskih malih kampova kroz projekt KUH-a OK Mini Camps. Mali kampovi, naime, čine oko 6 posto ukupnih kamping kapaciteta u Hrvatskoj, i primaju oko 15.000 turista. Najviše ih je u Zadarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji i nisu konkurencija velikim kampovima. 

– Naši mali kampovi nisu napredovali kao slovenski, međutim, doista se radi o velikom potencijalu i prilici da prerastu u mali obiteljski biznis od kojeg će obitelji moći živjeti. Hrvatska ipak nije prepoznata kao destinacija malih kampova, prije svega zbog problema kvalitete. Tako svega 10-ak posto njih ispunjava očekivanja današnjeg gosta. Zbog svega toga počeli smo s ovim projektom ocjenjivanja najboljih, edukacije i promocije malih kampova, kazao je Lulić. 

Inače, danas će se na godišnjem skupu hrvatskog kamping sektora govoriti i o aktualnoj kamping sezoni, ali i o greškama koje hrvatski kampovi ne smiju napraviti.