Foto: Mladen Trinajstić
Bez obzira koji će se model upravljanja primijeniti, broj kupača na bašćanskoj plaži površine 22,5 tisuće kvadrata ne bi smio iznositi od 15 do 20 tisuća, koliko ih se sada nakrca u špici sezone, već najviše oko osam tisuća
BAŠKA Nakon više mjeseci rada na Studiji upravljanja bašćanskom Velom plažom, najvećom i nedvojbeno najposjećenijom plažom na otoku Krku, autori tog dokumenta napokon su zgotovili završni prijedlog plana aktivnosti i mjera koje bi lokalnoj upravi ali i svima kojima »eksploatiranje« tog vrijednog prirodnog resursa osigurava egzistenciju trebao pomoći u nastojanjima očuvanja ali i boljeg, dugoročno održivijeg upravljanja.
Nije tajna da je najveća prirodna atrakcija i glavni resurs jedne od najjačih turističkih destinacija otoka Krka odavna, posebice u sezonskim mjesecima, pod »pritiskom« prevelikog broja kupača. Zbog toga se Bašćani i njihovi gosti sve češće ali i očitije susreću s brojnim problemima odnosno negativnostima koje se, kroz nesnosne gužve koje nastoju na i oko zone najpopularnije krčke plaže, polako pretvaraju u elemente koji štete ukupnom imidžu te destinacije.
U kolikoj mjeri prenapučenost Vele plaže utječe na kupališni standard Bašćana i njihovih gostiju najbolje govori podatak iz Studije koji kazuje da je »tolerirani prihvatni kapacitet« mjesnih plaža od 5 do 20 četvornih metara po kupaču. U danima kad se bilježi vršno opterećenje Vele plaže, stoji u istom dokumentu, svakom kupaču na tom žalu »pripada« svega 1,5 kvadrat plažnog prostora. A to je (osim u slučajevima obrednih kupanja u svetim rijekama) ipak daleko ispod poželjnog i prihvatljivog za razvijanje bilo kojeg oblika kvalitetnog turizma.
Prekapacitiranost
S ciljem nalaženja rješenja upravljanja plažnim resursima, Bašćani su još prošle godine angažirali stručnjake zagrebačkog konzultanskog konzorcija Horwath&Horwath Consulting i IGH Urbanizam koji su, u suradnji s članovima lokalnog radnog tijela (sačinjenog od predstavnika Općine, TZ-a, turističkog gospodarstva, komunalaca, koncesiniara plaže kao i predstavnika svih za budućnost Vele plaže i bašćanskog turizma zainteresiranih »interesanih skupina«) pokušali odrediti smjer i korake kojima bi se »opće stanje« na toj kupališnoj oazi unaprijedilo i poboljšalo.
A sama Studija koja je, na njenih 120 stranica, široj javnosti sad predstavljena posredstvom službenih mrežnih stranica Općine Baška zapravo je vrlo izravno i egzaktno ukazala da se »ključni problemi« Vele plaže ogledaju u njenoj prekapacitiranosti, lošoj infrastrukturnoj opremljenosti te u nedostatnostima okolne prometne infrastrukture, posebice u smislu osiguranja dovoljnog parkirališnog prostora. Jednako tako, u red problema uvršteno je i dosadašnje neadekvatno upravljanje plažom te njen nedovoljno kvalitetan formalno-pravni tretman u smislu nedovršenog postupka određivanja pomorskog dobra.
Iako je, prema dostupnim nam saznanjima, bašćanska lokalna uprava odnosno njena izvršna vlast tek djelomično zadovoljna prijedlozima koje su na papir stavili angažirani konzultanti, općinski načelnik Toni Juranić spomenuti je dokument ipak odlučio staviti pred Vijeće držeći da članovi predstavničkog tijela moraju odlučiti jesu li i u kolikoj mjeri ovom Studijom zadovoljene želje, htijenja i potrebe Bašćana, odnosno ima li potrebe za daljnjim promjenama tog dokumenta. Ocjenjujući u našem kraćem razgovoru da dio predloženih rješenja zbog raznih razloga teško može zaživjeti, načelnik se taj za Bašku i njen turizam iznimno važan strateški dokument ipak odlučio »pustiti« pred Općinsko vijeće objašnjavajući da će u slučaju vijećničkog nezadovoljstva finalnom verzijom Studije taj dokument morati biti vraćen »na doradu«.
Ekspanzija gradnje
»Popratnim problemima« koji također kumuju sadašnjem stanju kupališne oaze koja u špici sezone više sliči mravinjaku nego poželjnom mjestu guštanja u suncu i moru izrađivači Studije označili su i ekspanziju gradnje u Baški i okolici (osobito one ugostiteljsko-turističkog karaktera), djelovanje »neslužbenih« odnosno nelegalnih parkirališta ali i ilegalne prodaje na plaži, posebice hrane i pića. Problemi su detektirani i u praksi dovođenja kućnih ljubimaca (izvan za njih predviđenih plažnih zona) ali i u nedavno zamijećenom i mjerenjima dokumentiranom »nestajanju« žala usred djelovanja mora, vjetra te izostanka njena dostatnog nadohranjivanja.
Rješenja dijela zamijećenih kupališnih izazova, u suradnji s članovima već spomenutog »radnog tijela«, konzultanti angažirani na izradi Studije pronašli su u nekoliko modela »proširenja« Vele plaže odnosno u prijedlozima preusmjerenja dijela njenih korisnika k »alternativnim atraktorima« – ponajprije u obliku vodenog parka. Kompleks s bazenima i vodenim atrakcijama koje bi s žala »povukle« dobar dio kupača po jednom bi predloženom modelu mogao biti podignut u zoni koja djelom obuhvaća današnji kamp Zablaće, dok se u drugoj mogućnost izgradnje takvog vodenog kompleksa otvara na lokaciji današnjeg nogometnog igrališta i teniskog centra (u slučaju čega bi za spomenute sportske sadržaje bilo potrebno iznaći i alternativnu lokaciju).
Fizička kotrola
Treći pak model, a kojemu su izrađivači Studije neskloni, ne predviđa izgradnju vodenog parka (kao mamca za »preseljenje« djela kupača s plažnog prostora) već realizaciju fizičke kontrole pristupa Veloj plaži, i to kroz uređenje određenog broja ulaznih točaka s »brojačima kupača«. To bi, ustvrđuju konzultanti, podrazumijevalo da se nakon dosezanja maksimalnog broja kupača u potpunosti zatvori ulazak na plažu a što je, iz profesionalne perspektive izrađivača tog dokumenta, ocIjenjeno vrlo radikalnim rješenjem visoke cijene i potencijalno vrlo negativnog utjecaja na imidž Baške.
Prijedlozi izrađivača Studije o čijem će se završnom tekstu, u ime naručitelja, imati priliku očitovati i članovi Općinskog vijeća idu i za nastojanjima širenja odnosno povećanja kupališnih površina rubnih zona Vele plaže, a još više i za boljim odnosno učinkovitijim korištenjem ostalih plaža na području Općine Baška. Niz preporuka za budućnost bašćanskog kupališnog turizma stručnjaci su dali i kroz prijedloge unapređenja prometne infrastrukture, posebice uvođenja novih parkirališnih zona, dijelom i uz pomoć »montažnih garažnih kompleksa« kojima bi se u sezoni mogli ojačati neki lokaliteti. K tome, uz potrebne prostornoplanske dorade otvorena je i mogućnost uspostave centralnog parakirališnog prostora u zoni Jurandvora odakle bi se do Vele plaže (ili vodenog parka) posjetitelji potom prevozili sustavom javnog prijevoza, odnosno tzv. shuttle vozilima.
Sve tri varijante modela budućeg upravljanja Velom plažom podrazumijevaju i tematsko zoniranje plaže koja bi trebala dobiti zasebne segmente namijenjene kupanju obitelji s djecom, ljubiteljima sportsko-rekreacijskih sadržaja ali i kupačima s kućnim ljubimcima. Osim tematiziranja i segmentiranja plaže, svi prijedlozi direktno ili pak indirektno podrazumijevaju osjetno smanjenje broja kupača na žalu duljine 1,5 km i površine 22,5 tisuća šljunkovitih kvadrata na kojem bi se, umjesto sadašnjih 15 do možda čak i 20 tisuća »k’o sardina« zbijenih kupača u budućnosti trebalo ugodnije, komotnije i ukupnoj slici tog otočnog ljetovališta znatno primjerenije smjestiti tek između 6,4 do najviše 8 tisuća posjetitelja.
