Kao eksponentica socijaldemokratske misli apsolutno sam za nastavak radničkog dioničarstva u Imperijalu. No, s druge strane, nama je potreban iskorak, npr. dva luksuzna hotela i dizanje kvalitete ponude, a da do toga ne može doći bez pametne privatizacije Imperijala
Malo je što ukazivalo na njezinu dugovječnost. Drugi krug izbora i pobjeda ostvarena na jubilarni 50. rođendan Rosandi Krstinić Gušćić, diplomiranoj psihologinji, nisu davali neku posebnu vjeru u dužinu trajanja njezinog gradonačelničkog mandata: od ukupno 7.301 birača, glasovalo ih je 4.619, odnosno 63,27 posto, a kandidatkinja SDP-a, HNS-a i HSU-a dobila je 2.291 glas ili 49,60 posto.
Protukandidat Nikola Grgurić iz koalicije koju je predvodio HDZ dobio je 2.237 glasova ili 48,43 posto te je unatoč razlici manjoj od jedan posto – postao gubitnikom. No, kako je zbog rasporeda ostalih glasova postizborna situacija eskalirala u smjeru kohabitacije, što znači gradonačelnica iz jedne grupacije, većina u Gradskom vijeću iz druge, oporbene, prijevremeni izvanredni izbori bili su pitanje dana.
Krstinić Gušćić davalo se tek nekoliko mjeseci mirnije vladavine, i to prvenstveno zbog toga što je Rab, kao turističko središte, u periodu nakon 2. lipnja kad su održani završni izbori, isključivo fokusiran na »sezonu«, ne na »politiku«.
Vrijeme novih izbora bilo je »predviđeno« za jesen, studeni bi primjerice bio odličan »timing«. No, tu je nova, 2014. godina, već je minuo i njezin prvi mjesec, a mi sjedimo u uredu gradonačelnice. Iste one od 2. lipnja. Prijevremenim izborima ni traga.
– Vama možda djeluje kako je sve mirno, no moram istaknuti da smo u ovom sazivu održali devet vrlo iscrpnih i iscrpljujućih, pomalo čak i traumatičnih sjednica, možda najviše od svih jedinica lokalne samouprave u Primorsko-goranskoj županiji. Na njima se, uz očekivana stranačka nadmetanja, drugačije poglede na smjer politike razvoja otoka, iskristalizirao i čitav niz konkretnih stavova, ističe Krstinić Gušćić.
– Do sada smo definirali osam gospodarskih subjekata koji će prvi useliti u poslovnu zonu. Dio ih je trgovačkog karaktera, no bit će tu i tvrtki koje se bave doradom, kao i poduzeća koja će zbrinjavati građevinski otpad. Vjerujemo da će u svakom smislu pozitivni impuls dati i ekološki karakter poslovne zone, kao i činjenica da će uz nju niknuti jedna od prvih solarnih elektrana u Hrvatskoj, ističe Krstinić Gušćić.
Primjer drugima
Ukratko, ma koliko bi rapska oporba vrlo rado, jer je u većini u Vijeću, zatražila nove izbore, u nadi da će se pozicionirati i na čelno, gradonačelničko mjesto, vrijeme što je pred nama nudi zapravo pomalo neočekivanu kooperativnost.
Gradski su vijećnici Raba naprosto svjesni da nije vrijeme za politička prepucavanja. Jedan od značajnijih aktova zrelosti ovog saziva bilo je izglasavanje ovogodišnjeg proračuna. Razina mu je 77,84 milijuna kuna, od čega po prilici 55 milijuna dolazi iz vlastitih izvora. Prethodile su svemu burne sjednice, no na kraju se usaglasilo stavove.
Iskorak je nužan
Ono na što su se pak fokusirali rapski gradski vijećnici za 2014. godinu je gospodarstvo. Točnije poslovna zona što se nalazi na krajnjem jugoistoku otoka, nedaleko trajektne luke Mišnjak, kao i daljnji razvoj turizma kojem neophodno inicijalno punjenje mora dati privatizacija hotelskog sustava Imperijal. Iako to poduzeće u većinskom državnom vlasništvu, ali i s velikim udjelom »radničkih dionica«, odlično posluje, lani je svojim dioničarima podijelilo nemalu dobit, promjene tog sustava su nužne.
– Imperijal je pitanje svih pitanja razvitka otoka. Kao eksponentica socijaldemokratske misli apsolutno sam za nastavak radničkog dioničarstva u Imperijalu. No, s druge strane zastupam i ideju kako je tom našem turističkom divu neophodna investicijska injekcija što će pokrenuti novi razvojni ciklus. Zatvarati se u sadašnje okvire znači stagnaciju. A nama je potreban novi iskorak, potrebna su nam, primjerice, dva kvalitetna, luksuzna hotela, potreban nam je pomak u podizanju kvalitete turističke ponude. Mislim da do svega toga ne može doći bez pametne privatizacije Imperijala, stav je gradonačelnice Raba.
Ono što je također rapski, konsenzusom definirani, imperativ, razvoj je i ostalih vidova gospodarstva. Pretpostavke za tako nešto, barem djelomično, se ostvaruju u rapskoj poslovnoj zoni. Iako konac siječnja i prvi dani veljače nisu ni najmanje slutili na situaciju koja bi pogodovala graditeljima, danima naime svjedočimo olujnom jugu, u poslovnoj se zoni ne miruje. Teška mehanizacija priprema terene koje bi vrlo skoro trebali zaposjesti graditelji, te na koncu korisnici prostora.
Reorganizacija
Iako bremenit problemima, baš kao i velika većina jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj, Rab se ovih zimskih dana opterećenih »južinom« doima kao sredina koja se nalazi u nekoj znatno bogatijoj i u svakom smislu sređenijoj državi no što je to Hrvatska. Brojni infrastrukturni radovi, od rekonstrukcije ceste što vodi od Mundanija preko Supetarske Drage po sve do već prije rekonstruirane prometnice do Lopara, pa sve do pripremnih radnji za moguće podizanje velike zračne luke na Rabu, ukazuju upravo na to – prosperitet je zajednička želja svih u gradskom vijeću, bez obzira na stranačke boje.
– Moramo shvatiti, a mi smo u Gradu Rabu svakako toga svjesni, da trebamo drugačije promišljati današnju realnost, da moramo više raditi te vjerojatno biti zadovoljni s manjim primanjima od onih na koje smo navikli. Upravo stoga, veće efikasnosti i dohodovnosti radi, pokrenuli smo drugačiju organizaciju komunalnog sustava, komunalnih poduzeća u Gradu Rabu, kao i transformaciju Jedinstvenog upravnog odjela na njih četiri. Vjerujem da ćemo i u tome, kao i u mnogo čemu prije toga, postići međusobno razumijevanje, uvažavanje te da ćemo umjesto na izazivanje političke krize i time izazvani zastoj funkcioniranja skoro svih segmenata društva, kao i troškova koje će izazvati prijevremeni izbori, odabrati – rad na zajedničkom dobru. Grada Raba i svih njegovih stanovnika, zaključila je naš razgovor, na jugom okupanom »otoku ljubavi«, njegova gradonačelnica Rosanda Krstinić Gušćić.
