Javna tribina

Rapski antifašisti pokreću sanaciju spomen – groblja

Hrvoje Hodak

Spomen-groblje žrtava fašističkog terora u Kamporu upisano je u popis kulturne baštine RH kao kulturno-povijesni spomenik nulte kategorije, no sve su vidljivija oštećenja i propadanje ovog spomeničkog kompleksa



RAB Drugi dan druženja članova Udruge antifašista Raba prošao je u znaku održane Javne tribine pod naslovom »Kampor – polje sjećanja«. Među članovima Udruge u potpuno ispunjenom prostoru Velike vijećnice Grada Raba našli su se i brojni gosti, a sve njih na otvaranju Tribine, najprije je u ulozi člana Udruge i predsjednika Radnog predsjedništva pozdravio Nenad Debelić, a nakon njega i Ivica Lupić, predsjednik Udruge antifašista otoka Raba.


– Tribinu smo nazvali »Kampor – polje sjećanja« zato jer ono što se dogodilo u Kamporu tijekom Drugog svjetskog rata nikada ne smijemo zaboraviti, i što je još važnije, trebamo učiniti sve da se tako nešto više nikada i nikome ne dogodi. U planu i programu naše Udruge za ovu godinu glavni akcent stavljen je na problematiku spomen-groblja žrtava fašističkog terora u Kamporu jer valja znati da je ono upisano u popis kulturne baštine RH kao kulturno-povijesni spomenik nulte kategorije. Međutim, vrijeme radi svoje i sve su vidljivija oštećenja i propadanje ovog spomeničkog kompleksa pa stoga mi kao Udruga pokrećemo inicijativu za izradu projekta saniranja, uređenja i redovnog održavanja tog spomeničkog kompleksa kao prve faze prema finalnom rješenju, rekao je među ostalim, u svojem uvodnom obraćanju, predsjednik Udruge antifašista otoka Raba Ivica Lupić.


U nastavku je Ivo Barić, nekadašnji predsjednik Udruge antifašista Raba, predstavljajući svoju knjigu »Spomenički kompleks Edvarda Ravnikara na Rabu«, prisutne pobliže upoznao s poviješću i sadašnjošću spomen-groblja žrtava talijanskog fašističkog koncentracijskog logora Kampor. Riječ je o doista izvanserijskom projektu poznatog slovenskog arhitekta, čijom je realizacijom 1953. godine, na mjestu stradanja, trajno sačuvana uspomena na više od 4.000 umrlih od gladi, žeđi, bolesti i hladnoće. U tih nešto više od godinu dana postojanja logora, u logoru je bilo zatočeno oko 15.000 interniraca Slovenaca, Hrvata, Židova i drugih, a svi umrli pokopani su bez sprovoda i molitve na pustom kamporskom polju nedaleko logora.




O cilju projekta »Kampor – polje sjećanja«, za koji je Grad Rab kandidaturu kod EU-a prijavio još 2011. godine, govorio je član Udruge Zdenko Antešić. O potrebi nastavka aktivnosti, kako bi sanacija spomen-groblja započela što prije, a potom i izgradnja Muzeja logora Kampor koji će biti posvećen žrtvama, govorila je voditeljica Udruge Documenta Vesna Teršelić. Prisutne je potom pozdravio i predsjednik SABA PGŽ-a Dinko Tamarut te izaslanik župana PGŽ-a Marin Lazarić i gost iz Slovenije – predsjednik Taborišnog odbora Rab – Gonars Janez Herman mlađi.


Na kraju tribine prisutne su još jednom pozdravili, zamjenik gradonačelnika Raba Denis Deželjin i predsjednik Udruge antifašista Raba Ivica Lupić, koji ih je pozvao da u prostoru Velike vijećnice pogledaju prigodno postavljenu izložbu fotografija i dokumenata »Kampor – fašistički koncentracijski logor« i »Kampor – spomenički kompleks nulte kategorije«, ali i u prostoru Male vijećnice Grada Raba, povodom Međunarodnog dana žena, izložbu »Žene u NOB-u«.