Izmjena županijskog prostornog plana

Punta Križa: Golf tereni vrijedni 100 milijuna eura mijenjaju Kvarner

Tihana Tomičić

Ilustracija NL / Reuters

Ilustracija NL / Reuters

Uz teren s 18 rupa, Eco Golf Resort Matalda imat će i jedan hotel kapaciteta do stotinjak soba te 15-ak vila za igrače s bazenima uklopljenima u prirodu te malom marinom i heliodromom



Skupština Primorsko-goranske županije na sjednici u listopadu glasat će o izmjenama Županijskog prostornog plana za tri investicijska projekta: golf na Cresu, aquapark na Krku i proširenje ribogojilišta, također na Cresu. Kako je ovih dana najavio župan Zlatko Komadina, plan će se mijenjati zbog šire društvene koristi tri projekta koji će, među ostalim, donijeti i novo zapošljavanje te razvoj potpuno novih djelatnosti.


A projekt koji je pritom najveći i najpripremljeniji je Projekt Eco Golf Resort Matalda na Punti Križa na Cresu, za kojega je službeni podnositelj inicijative tvrtka Jadranka Mali Lošinj. Poznato je da je Jadranka svojim investicijama već izmijenila turističko lice Lošinja, gradeći luksuzne hotele i vile s pet zvjezdica, a sada ostvarivim postaje jedan od najambicioznijih projekata u Hrvatskoj – gradnja golf terena s nizom pratećih sadržaja, te mogućnošću da se na Cresu na Punti Križa u budućnosti igra i svjetski golf championship.


Završena prva faza


Iz tvrtke koja kreće u tu veliku investiciju poručuju da je dosad uspješno završena prva faza kompleksnog investicijskog ciklusa na samom Lošinju čiji glavni cilj je unaprijeđenje ponude i usluge te time repozicioniranje Grupe Jadranka na turističkom tržištu. Kako je riječ o dugoročnom ciklusu, u planu su i dva ključna projekta nužna za završno pozicioniranje Lošinja kao top luksuzne destinacije: to su proširenje Zračne luke Mali Lošinj, koji je proglašen projektom od strateške važnosti za Republiku Hrvatsku i projekt izgradnje Eco Golf Resort Matalda.


Velik financijski iskorak




Kao jedan od ključnih projekata investicijskog ciklusa koji će donijeti potreban iskorak i snažnije pozicioniranje zemlje na svjetskoj turističkoj karti je izgradnja Eco golf resorta na Mataldi, na južnom dijelu otoka Cresa. Riječ je o izgradnji dva championship terena s 18 rupa čime se otvara još jedna dodatna mogućnost za Hrvatsku, a to je domaćinstvo golf turnira. Iako je golf scena nešto slabija u Hrvatskoj, činjenica da teren projektira slavni Ernie Els za sobom povlači, kako kažu u Jadranki, mnoge pozitivne učinke ne samo za destinaciju Lošinj i Cres već za cijelu zemlju. Naime, otvaranjem novih terena Ernia Elsa mnogi svjetski golferi i zaljubljenici u golf dolaze vidjeti i iskusiti novi Elsov teren, posebice jer Els godišnje odabire svega dva terena koje želi raditi.


Uz to, Eco Golf Resort Matalda imat će i jedan hotel kapaciteta do stotinjak soba te 15-ak vila za igrače s bazenima uklopljenima u prirodu te malom marinom i heliodromom. Važno je istaknuti da prema planu, sve što se sagradi u sklopu Eco Golf Resorta, neće imati mogućnost prodaje, tako da se ne može dogoditi priča o gradnji i prodaji apartmana, kažu u ovoj tvrtki.



Sanjina Šolića, šefa Uprave Jadranke pitali smo na koji će se način osigurati dovoljna količina vode za tako veliko područje. – Inicijativa o izmjeni i dopuni Županijskog prostornog plana radi izgradnje golf resorta Matalda pokrenuta je prije dvije i pol godine. U ove dvije i pol godine smo u suradnji sa Županijom i Zavodom za prostorno planiranje odradili dugotrajan i izazovan posao. Rezultat tog posla su dvije studije i društveno-ekonomska opravdanost izgradnje golfa na Mataldi. Svaka od njih s različitih aspekata proučava postoje li svi ključni preduvjeti za izgradnju golfa i to s posebnim naglaskom na zaštitu prirode i cijelog eko sustava. Jedno od pitanja je crpljenje vode gdje se u kontekst dovodi i Vransko jezero, međutim to zaista nije opcija koja dolazi u obzir. Postoji zasad pet-šest različitih mogućnosti izvora. Znači, od bušotina prirodnih do recikliranja otpadnih voda, pročišćavanja. Postoji mogućnost dolaska cisterna, sabiranja kišnica. Tu je i mogućnost desalinizacije, koji je doduše najskuplja opcija. Tek nakon odluke da se pokreće izmjena plana mi ćemo detaljno i studiozno utvrditi koje sve izvore vode možemo koristiti. Dakle, Vransko jezero nije opcija.


Na pitanje koliko će sve stajati, kažu: »Radi se o doista velikoj investiciji, a njezine visina ovisi o finalnom planu i konačnim kapacitetima. Prema okvirnoj procjeni vrijednost zasigurno neće biti manja od 100 milijuna eura, što predstavlja velik financijski iskorak stoga će se tražiti dodatni izvori financiranja i partneri«.


Prvi korak u planiranju projekta je bilo postizanje konsenzusa sa svim dionicima uključenim u projekt. Zato je plan projekta predstavljen građanima, lokalnoj samoupravi te je dobio podršku Primorsko-goranske županije, Grada Lošinja pod koji Punta Križa administativno spada, te Krčke biskupije. Upravo je s Krčkom biskupijom, u čijem se vlasništvu nalazi teren, potpisan dugogodišnji najam terena.


Ekološki standardi


Prije finalne izrade plana izgradnje posebna pozornost posvetit će se zadovoljavanju najviših ekoloških standarda, tvrde investitori. U suradnji sa Zavodom za prostorno planiranje izrađene su studije o zaštiti prirode, kako se izgradnjom resorta ni na koji način ne bi naštetilo prirodi. Stručnjaci koji su izašli na teren su procijenili kako je lokacija idealna za golf, s obzirom da je sama priroda napravila konfiguraciju pogodnu za izgradnju terena, a zahvaljujući čemu projekt zahtjeva minimalne intervencije u prirodu.


Osim toga, veliki je naglasak na tome da se prilikom izgradnje ne ugrozi Vransko jezero te će upravo zbog eko predznaka raditi kontinuirana ekološka provjera i nadzor tijekom radova. Razmatra se mogućnost desalinizacije mora, no Vransko jezero nikako neće biti izvor, tvrde u Jadranki.


Projekcija je da bi golf resort na Punti Križa realno mogao biti otvoren 2020. godine, s obzirom da se radi o tako zahtjevnoj investiciji, te površini od 320 hektara. Od ukupnog područja Matalde koji pod ugovorom, obuhvaća se samo 24 posto zemljišta, ostalo sve ostaje prirodno. Od toga 20 posto ide na dva 2 golf igrališta, 1 posto vodene površine i 3 posto zgrade s okolišem.