Na Krku opet zabrujali strojevi po nalogu Zvonka Brozovića

Preorane livade naljutile ekologe i rastjerale ptice

Mladen Trinajstić

Ne samo da su desci tisuća kvadrata livadnih staništa preorani,već je nepovratno uništeno nekoliko bara u kojima su obitavale kornjače i zaštićeni mali vodenjaci, rekao je Andrej Radalj koji je sve prijavio inspekciji



NJIVICE » Na Jezeru nema mira. Nakon nekog vremena Zvonko Brozović ponovo ordinira na terenu za kojeg ima koncesiju. To je 26 hektara otočne zemlje na kojima Brozović želi zasaditi masline i upravo je sada preorao dobar dio terena. Time je izazvao ekologe budući da je njegovo koncesionirano zemljište u nacionalnoj ekološkoj mreži i vodozaštino je područje. Treba podsjetiti da se početkom prošle godine dogodio »slučaj Brozović« što je, u najmanju ruku, bio neobičan rezultat neusklađenog i nedosljednog rada niza državnih i županijskih tijela, a ovih dana na istom mjestu svjedočimo novim radovima. Naime, Zvonko Brozović iz Selaca, vlasnik OPG-a Brozović još je 2010. godine na području Malog luga, lokaliteta uz vodocrpilište Jezero pored Njivica temljem Odluke Vlade odnosno »Uredbe o osnivanju služnosti na šumskom zemljištu radi podizanja višegodišnjih nasada« potpisao ugovor s tadašnjim Ministarstvom šumarstva temeljem kojeg je dobio pravo korištenja 26 hektarskih livada (u državnom vlasništvu) radi podizanja maslinika. Posebnost ove priče ogleda se u činjenici kako se radi o vrijednom močvarnom zemljištu koje je na prijedlog Javne ustanove Priroda kod Državnog zavoda za zaštitu prirode uvršteno u Nacionalnu ekološku mrežu odnosno mrežu Natura 2000.


   Da priča bude još zanimljivija, ispostavilo se kako planirano omaslinjavanje vlažnih livadskih staništa na kojem obitavaju brojne zaštićene i ugrožene biljne i životinjske vrste podrauzumijeva isušivanje područja koje potpada i pod drugu zonu vodozaštite vodocrpilišta Jezero, drugog po veličini vodnog resursa otoka Krka!? Započele radove kojima je Brozović, nakon grubog previda bivšeg Ministartva šumarstva, krenuo pripremati svoj budući maslinik (u kojem bi trebalo biti zasađeno čak 4.500 stabala maslina) nakon što prethodno uzbunu podižu predstavnici udruga Jezero, Animalija i Eko Kvarner, sredinom 2011. godine naposljetku zaustavljaju predstavnici Inspekcije zaštite okoliša te Državnog zavoda za zaštitu prirode. I kad se napokon činilo da je Jezero spašeno odnosno da će jedan od najbitnijih ornitoloških lokaliteta, močvarno stanište uvršetno u Nacionalnu ekološku mrežu ostati mjestom na kojem će se pratiti, proučavati i štititi tamošnja flora i fauna, prošlog su tjedna u Malom lugu iznova zabrujali strojevi koji su po Brozovićevu nalogu duboko izorali višehektarske livade.


   Reagirao je Andrej Radalj, predsjednik udruge Jezero i dugogodišnji suradnik Zavoda za ornitologiju koji na tom području već godinama radi na praćenju i zaštiti ptica.


  

Druga zona vodozaštite


– Ne samo da su tisuće, možda i desci tisuća kvadrata vrijednih vlažnih livadnih staništa preorani, već je plugovima i građevinskom mehenizacijom nepovratno uništeno nekoliko bara u kojima su do jučer obitavale kornjače ali i zaštićeni mali vodenjaci koji su u popisu »Crvene knjige« – službenog dokumenta koji popisuje sve ugrožene vrste, naglašava Radalj. Rezigniran čelnik udruge Jezero koji ondje već godinama prstenuje ptice ukazao nam je i na gorući ekološki problem, nemalu hrpu stajskog gnoja »iskipanu« uz jedan od brojnih kanala kojim se voda s Malog luga slijeva u Jezero.    – Šokirala me spoznaja kako se u drugoj zoni vodozaštite, području na kojem se brani svaka vrsta poljoprivredne djelatnosti nalazi više tona stajskog gnoja, balege kojom se već kontaminira voda Jezera koje se danas, istini za volju, uglavnom koristi za nabavu industrijske vode pogonima Dina Petrokemije ali i koje, u situacijama kakvima smo svjedočili ovog ljeta, čini važnu otočnu rezervu u pogledu mogućnosti osiguravanja pitke vode. O svim ovim šokantnim spoznajama prijavom sam upoznao nadležna državna tijela i službe zadužene za ovu problematiku i sad mi preostaje tek čekati da se netko probudi i napokon jednom zauvijek spriječi nastavak devastacije ovog vrijednog, nažalost očito još uvijek nezaštićenog područja.


A sam Zvonko Brozović jučer nam je u telefonskom razgovoru potvrdio kako zahvati koje izvodi imaju za cilj sadnju maslina te kako sve radove ondje obavlja sukladno davno dobivenoj dokumentaciji ishođenoj od državnih i županijskih tijela.    – Imam sve papire, ali vam ih neću pokazati. Ljudi u ministarstvima i prirodnjaci znaju kojim sve papirima raspolažem i da ništa ne radim na svoju ruku. Ako je netko, negdje, nešto uistinu zeznuo, onda to sigurno nisam ja. Dati čovjeku zemlju u dugoročnu koncesiju a onda, nakon što ovaj uđe u ogroman trošak, založi svu svoju imovinu i potroši milijune kuna sjetiti se da ondje žive neke ptice i vodozemci može samo netko tko ne zna svoj posao. Halabuka koju ste vi novinari zajedno s prirodnjacima pred godinu dana digli koštala me novca i zdravlja i sasvim sigurno nemam namjeru dozvoliti da me netko izigra. Spreman sam poslušati i prirodnjake i inspektore, odustati od onog za što mi je dražava izdala dozvole ali samo ako mi netko nađe kvalitetno zamjensko zemljište ili me obešteti za sva moja ulaganja ali i vrijednost izgubljene dobiti u narednim desetljećima, a tu govorimo o 50-ak milijuna kuna. U protivnom, ja do konca godine ondje sadim svojih već nabavljenih nekoliko tisuća maslina, zaključio je Brozović. Dodao je i kako je s prijedlogom da mu se osigura zamjensko zemljište prije više mjeseci upoznao i Minstarstvo i Županiju. Nitko se nije udostojio niti mi odgovoriti. Pa nisam budala. Ja radim ono što imam pravo i ono na što me ugovor s Ministarstvom šumarstva obvezuje, a to je sadnja maslina do konca ove godine, zaključio je naš sugovornik uvjeren da će njegovi radovi »oplemeniti i obogatiti zapušetnu džunglu« područja Malog luga.


   Na Radaljevu prijavu početkom tjedna odazvali su se predstavnici Inspekcije za zaštitu okoliša. Glasnogovornica Ministarstva zaštite okoliša i prirode Marina Halužan potvrdila nam je kako je po prijavi ovog tjedna obavljen terenski očevid te kako je angažirana inspektorica konstatirala činjenicu kako se unutar Malog luga obavljaju zemljani radovi, dijelom i na odvodnim kanalima te odlaganje veće količine stajskog gnoja.    – Obzirom da ondje u trenutku očevida nije zatečena mehanizacija niti ljudi, nadležna je inspektorica zatražila svu dokumentaciju od vlasnika OPG Brozović koji, kako znamo, ima koncesiju na tom području, naglasila je Halužan dodavši kako će, obzirom da se radi o području Ekološke mreže, od Brozovića biti zatraženo da dostavi odobrenje Ureda državne uprave u PGŽ bez kojega se nikakvi radovi ondje ne smiju obavljati. Inspekcijski nadzor je u tijeku i tek nakon što budemo vidjeli kojim dokumentima vlasnik OPG-a raspolaže, moći ćemo govoriti jesu li poduzeti radovi zakoniti i ima li osnova za poduzimanje daljnih zakonskih mjera, zaključuje Halužan.       S pitanjem što se smije, a što ne na području Malog luga obratili smo se i Državnom zavodu za zaštitu prirode. U očitovanju koje potpisuje v.d. ravnatelj Davorin Mirković stoji kako se područje Malog luga nalazi unutar ekolološke mreže »Kvarnerski otoci« – međunarodno važnog područja za ptice kao i da se u neposrednoj blizini Malog luga nalazi jednako važno područje ekološke mreže Jezero Njivice na Krku.   

U mreži Natura 2000


– Područje Malog luga također je dio prijedloga mreže Natura 2000 kojeg je na temelju znanstvenih i stručnih podloga izradio DZZP. Na takvim područjima, temeljm Zakona o zaštiti prirode, nisu dopuštene radnje koje mogu dovesti do uništenja ili druge znatne štete, nastavlja Mirković dodajući kako se u takvim područjima za svaki zahvat obavezno mora provesti ocjena njegove prihvatljivosti za ekološku mrežu. Čelnik DZZP-a uputio nas je da upit o tome je li i kada nesuđeni maslinar Brozović ishodio tzv. Glavnu ocjenu s ocjenom drugih pogodnih mogućnosti potražimo kod nadležnog Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša PGŽ. Voditeljica Odsjeka za zaštitu okoliša Primorsko goranske županije Jelena Čanik prenijela nam je naposljetku kako »ocjenu« koje spominju u Državnom zavodu Županija nije izdala te kako se s nikakvim upitima i zahtjevima za izdavanjem odobrenja takve vrste vlasnik OPG-a Brozović županijskim tijelima nije ni obraćao.