Foto: Mladen Trinajstić
I Krčani su se priključili građanskoj inicijativi u nastojanjima povezivanja i umrežavanja otočana u borbi s pojavnostima zbog kojih se sve češće osjećaju strancima u svojim mjestima. Problem nije samo koncesioniranje plaža, već cjelokupan način tretiranja obale odnosno pomorskog dobra, pa tako i luka
KRK U krčkoj Velikoj vijećnici, organizirano od članova Nezavisne liste Krk koja je već u drugom mandatu uključena u vijećnički sastav krčkog Gradskog vijeća, održano je predstavljanje »Pokreta otoka«. Riječ je o samoodrživoj i solidarnoj mreže otočana i ljubitelja otoka koja je posljednjih mjeseci u žižu javnog interesa iskočila snažnim protivljenjem novousvojenom Zakonu o koncesijama, kao i kontinuiranim i glasnim upozoravanjem na nepravilnosti kojima koncesionari i korisnici koncesijskih odobrenja na i oko plaža građanima onemogućavaju uživanje javnog dobra.
Predstavljanje »Pokreta otoka«, razloge i motive njegova osnutka, kao i ciljeve djelovanja platforme koja, polako ali sigurno, postaje »sveotočna« građanska inicijativa pred Krčanima su »odradili« neki od njenih najistaknutijih predstavnika – Šoltanka Maja Juričić i Andro Nigoević s Brača. Pred auditorijem kojeg je činilo dvadesetak okupljenih Krčana i prijatelja tog kvarnerskog otoka oni su progovorili o brojnim gorućima pitanjima otočne ljetne svakodnevice, posebice o nepravilnostima i negativnostima kojima Boduli u sezoni svjedoče na svojim plažama.
Inferiornost otočana
– Otočani predugo pate od osjećaja inferiornosti u odnosu na »kopnene autoritete« te su se dijelom i vlastitom krivnjom, ponajprije zbog svoje neorganiziranosti i nepovezanosti, doveli u poziciju iz koje su sami sebe počeli doživljavati manje vrijednima i važnima, ocijenila je na početku svog zanimljivog i sadržajnog izlaganja »prva dama« Pokreta otoka Maja Jurišić. A da tome, polako, ipak prestaje biti tako dokazuje sve snažniji i organiziraniji bunt žitelja svih zajednica s pedeset jadranskih naseljenih otoka s 35 kojih su pojedinci i udruge već pristupili tom pokretu, istaknuli su ovom prigodom gosti iz Dalmacije ne skrivajući zadovoljstvo spoznajom da su sad i na Krku pronašli svoje istomišljenike i stvorili kontakte koji će, ocijenili su, biti ključni u nastojanjima povezivanja i umrežavanja otočana u borbi s pojavnostima zbog kojih se sve češće osjećaju strancima u svojim mjestima. Problem nije samo tematika koncesioniranja plaža, problem je cjelokupan način tretiranja obale odnosno pomorskog dobra, pa tako i luka.
– Akcije koje pokrećemo za sad još uvijek više od rješenja donose i otvaraju nova pitanja i probleme, kazala je Jurišić napomenuvši da su u ozračju u kojem na svakog dana isplivavaju novi dokazi loše zakonske regulative, ali i korumptivnog djelovanja na svim razinama koje odlučuju o načinima i modelima gospodarenja jednim od najvrijednijih resursa naše zemlje otočni borci za javni interes osuđeni su na »biranje bitaka koje će voditi«. Za borbu na svim frontovima onog što osjećamo da po tom pitanju ne valja i ne štima nemamo ni snage, ni mogućnosti, ni novca pa niti dovoljno ljudi, ustvrdili su predstavnici »Pokreta otoka«. Ipak, izrazili su optimizam u uspjeh svojih nastojanja, kako zbog sve masovnijeg priključivanja otočana, ali i brojnih žitelja obalnih sredina njihovim aktivnostima, tako i zbog nezakonitosti oko upravljanja najatraktivnijim dijelovima naše obale sve zainteresiranijih medija.
Cijeđenje obale
A da je javnost uistinu sve senzibiliziranija i za tematiku javnog i pomorskog dobra, kao i za potrebu zaustavljanja sveopćeg »sezonskog cijeđenja« obale pokazali su istupi gotovo svakog od dvadesetak okupljenih otočana koji su, prepoznajući i u svojim sredinama probleme u postupcima »koncesionara« odnosno korisnika koncesijskih odobrenja, ukazali da niti jedna otočna ili obalna sredina danas nije izuzeta od negativnosti takve vrste.
Ograđivanja pojedinih dijelova obale, kao i »rezerviranja« plažnog prostora postavom ležaljki i prije no što ih netko iznajmi prisutna su i na plažama našeg najsjevernijeg otoka. Također su ustvrdili da mnogim kupališnim oazama prijete opasnosti njihova »privatiziranja« spregom vlasnika kapitala i za njihovo »servisiranje« uvijek spremnih političkih autoriteta.
Neosporna je činjenica da su mnogi Krčani koji su, čini se, u trenutnim problemima više od slučajnosti i rezultata lošeg rada nadležnih lokalnih, regionalnih i državnih tijela ipak prepoznali namjeru nekih njihovih, u koruptivna djelovanja duboko »umočenih« predstavnika. Sve u svemu, rezultat skupa održanog ovog vikenda u Krku jest i to da su predstavnici »Pokreta otoka« i među djelom Krčana uspjeli pronaći bazu na koju će se, u svojim budućim aktivnostima moći osloniti.