Još manjkavosti novog ustroja Hitne medicinske pomoći

Pacijente s Raba, Cresa i Lošinja na trajektnim pristaništima prekrcavaju kao vreće krumpira

Ira Cupać Marković

 Pacijente 2. i 3. stupnja hitnoće s Raba, Cresa i Lošinja više se ne prevozi vozilima hitne  pomoći do Rijeke, već ih u Senju, odnosno u Valbiski, preuzima hitna iz Rijeke, i to  naočigled ostalih putnika i u svim vremenskim uvjetima, što je revoltiralo otočane



CRES/LOŠINJ/RAB S novim ustrojem Hitne medicinske pomoći,  koja je startala krajem prošle godine, uvedena je i nova praksa prijevoza pacijenata s otoka. Tako se sve pacijente s otoka Raba, Cresa i  Lošinja ne prevozi vozilima hitne pomoći do Rijeke, kako je bilo ranije,  već pacijente drugog i trećeg stupnja hitnoće, otočna hitna s Raba prevozi do Senja, gdje ih preuzima hitna iz Rijeke, dok pacijente s Cresa i  Lošinja, otočna hitna vozi do Valbiske, te ih na tom trajektnom pristaništu preuzima riječka ili krčka hitna služba i vozi u Rijeku.



Na primjedbu kako se pacijente prebacuje iz jednog vozila u drugo u  potpuno neprimjerenim uvjetima, dr. Kurelčuk kaže kako se radi na tome da se to promijeni te će ubuduće pacijente s Raba prebacivati u riječko vozilo hitne ispred Doma zdravlja u Senju, a cresko-lošinjski pacijenti iz otočnih vozila prelazit će u riječko ili krčko vozilo ispred Hitne  pomoći u Krku.





Prebacivanje pacijenta odvija se naočigled svih ostalih putnika koji se zateknu na  trajektnom pristaništu, bez zaklona i u svim vremenskim uvjetima pacijente se prebacuje iz jednog vozila u drugo, što je naravno izazvalo  negativne reakcije otočana, jer osim što imaju zdravstveni problem i  trebaju hitnu medicinsku pomoć, situacija im se dodatno otežava stavljajući ih u neugodan položaj prebacivanja u drugo vozilo. Otočani  smatraju da je takav način potpuno neprimjeren, da su ugrožena prava  pacijenata, a mnogi su i vrlo sarkastični, pa nam je tako jedan  ogorčeni  građanin s Cresa kazao kako i krumpiri imaju bolji tretman nego otočni  pacijenti, jer nikom ne pada na pamet da ih prebacuje, dok je drugi dodao, da bi možda bolje bilo da se umjesto hitnoj službi pacijenti obrate  City expressu ili Hrvatskoj pošti jer da oni dostavljaju brzo i idu od  kuće do kuće. 


I dok su otočani ogorčeni, u upravi Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Rijeci kažu da nema razloga za negativne reakcije jer se za prvi  stupanj hitnoće ništa nije promijenilo te se pacijenti npr. s infarktom,  trudnice pred porodom, politraume i slično, kao i ranije voze direktno  u Rijeku, a za hitnoće drugog i trećeg stupnja, to jest za odložna stanja,  pacijente se prebacuje jer se na taj način osigurava brz povratak vozila i  tima hitne pomoći na otok, a to je i bio cilj uvođenja ove nove prakse,  kazala nam je Jugoslava Kurelčuk, zamjenica ravnateljice u Zavodu za  hitnu medicinsku pomoć u Rijeci.


– Na ovaj način izbjegavaju se situacije da otoci ostanu bez vozila i tima, jer se u kratko vrijeme vraćaju na otok i raspoloživi su za daljnje  intervencije. Smisao je da otočna hitna što više djeluje na svom terenu,  a ne da prevozi pacijente, zaključila je dr. Kurelčuk.