Dosad su otkriveni ostaci pseudobazilike iz 6. stoljeća po Kristu, a uz nju i niz pomoćnih prostorija te baptisterij koji je »krio« i najstariju kamenicu na otoku Krku i Kvarneru, a možda i šire, koja potvrđuje da je ovaj ranokršćanski kompleks bio jedno od središta pokrštavanja davnih stanovnika Bodulije
MALINSKA Arheološki lokalitet Cickini pored Svetog Vida Miholjica u Općini Malinska-Dubašnica trenutačno je jedno od, u arheološko-istraživačkom smislu, najzanimljivijih i najplodonosnijih mjesta na području otoka Krka i Kvarnera.
– Cickini su u našem fokusu od 2002. godine, kad su krenula arheološka istraživanja kasnoantičkog, odnosno ranokršćanskog i ranobizanstkog naseobinsko-sakralnog sklopa lociranog u šumi iznad Sv. Vida, prenosi nam Starac, ističući da se za ostatke, odnosno ruševni dio crkve tog kompleksa znalo i ranije.
Na mjestu ostataka 30-ak metara duge crkve, uz podršku i pomoć lokalne zajednice, počeli smo izvoditi sondiranja, a potom i opsežna ručna iskapanja koja su nas s vremenom dovela do pomalo iznenađujućih nalaza, kompleksa koji se prostire na oko 5 tisuća kvadrata unutar čestice koju je Općina prije začetka radova otkupila od njenih dotadašnjih vlasnika.
Još neistraženo područje, u onom svom već istraženom i konzerviranom dijelu dosad je »iznjedrilo« ostatke pseudobazilike – sakralne građevine ravenatskog tipa u obliku latinskog križa koju datiramo u 6. stoljeće po Kristu.
Uz nju se nalazi i cijeli niz pomoćnih prostorija te za nas vrlo važan i zanimljiv prostor baptisterija. U komadu i sačuvan, uspjeli smo pronaći i monolitni krsni zdenac koji je, zajedno s drugim materijalom prenesen na lokalitet u Sv. Vidu gdje se pomični nalazi čiste i obrađuju.
Urbanistička uređenost
Voditelj istraživanja lokaliteta Cickini dodaje i kako se jedna od zanimljivosti tog kompleksa, čiju svrhu i namjenu stručnjaci ne prepoznaju u obliku naseobine, već prije kao kakve ruralne, opatsko-samostanske rezidencije, a možda i biskupskog ljetnikovca, ogleda u njegovoj urbanističkoj uređenosti. Sasvim je očito da se ne radi o naselju koje je nastajalo spontano, rastom i širenjem kako se to obično događa s naseljima. U slučaju Cickini obrađujemo nemali, strogo planski građeni kompleks nastao »u jednom naletu«, i to prema dobro i precizno osmišljenom projektnom nacrtu koji savršeno prati orijentaciju sjever-jug. Kompleks je nedvojbeno bio nastanjen u doba između vladavine Gota (u 5. i 6. stoljeću) i dolaska Slavena (u 7. stoljeću). Posljednjih godina sustavno istražujemo rezidencijalni sklop prostorija uz crkvu, a ove smo godine ondje otkrili još jednu građevinu za koju držimo da bi se moglo raditi o upravnom sjedištu neke vrlo važne osobe koja je upravo ondje »sjedila«. Koga – to ne znamo i tu dolazimo do onog najtežeg, ali i najzanimljivijeg dijela priče jer se radi o nama dosad potpuno nepoznatom predbenediktinskom samostanskom sklopu kojeg, zbog nepostojanja nikakvih opipljivijih izvora, još uvijek ne uspijevano povezati s nekim crkvenim redom, a kamo li kakvom konkretnijom povijesnom osobom, naglašava Starac.
Posebnost i vrijednost lokaliteta Cickini, osim u arheološkim nalazima, ogleda se i u bujnim, urednim i još od venecijanskog doba održavanim hrastovim šumama koje ga okružuju. Malo se gdje na ovom otoku, ali i šire mogu naći takve stare, lijepe i stoljećima kultivirane šume, zaključuje Starac, napominjući da i one, same po sebi, predstavljaju vrijednost koju treba čuvati i prezentirati.
Veliki potencijal
Kompleks je, prema svemu sudeći, napušten koncem 7. ili početkom 8. stoljeća, kad trajno nestaje u vatri i paljevini, zaključuje naš sugovornik, uvjeren da će iznimno vrijedno i atraktivno arheološko nalazište sljedećih godina tek pokazati svoj značaj i puni potencijal. Naravno da je uz istraživanje, konzervaciju i zaštitu, njegova prezentacija također vrlo bitan element i u tom će smislu struka vrlo rado nastaviti surađivati s lokalnom zajednicom, Općinom i Mjesnim odborom čiji predstavnici, na sreću, svemu što radimo pridaju vrlo velik značaj, zaključuje Starac.
To su potvrdili i navodi malinskarskog općinskog načelnika Roberta Antona Kraljića koji nije skrivao oduševljenje nalazima s Cickina, njihovim značajem, ali i mogućnostima koje u turističkom smislu oni donose.
– Stanovnici ovog dijela otoka oduvijek su imali »kompleks« navodno kraće i siromašnije povijesti u odnosu na neka druga otočna mjesta. To što sad i u okolici Malinske izranjaju kasnoantički spomenici tjera nas da na povijest ovog dijela Bodulije počnemo gledati drugim očima, ali i da krenemo promišljati o načinima prezentacije blaga na koje nas arheolog Ranko Starac upozorava, zaključio je Kraljić, dodajući da će lokalna uprava iznaći načina da, što svojim, što EU novcem osmisli i ostvari projekt predstavljanja nalazišta i brojnih vrijednih pokretnina koje će, naglašava, ostati »kod kuće«. U skoroj ćemo budućnosti, obećavam, izgraditi ili urediti prostor nužan za dostojno predstavljanje antičkog i ranokršćanskog bogatstva za koje još doj učer nismo ni znali da ga imamo, zaključio je načelnik općine koja, očito, i nije tako »mlada« kako se mislilo.
