Unatoč kišnom i sad već jesenjem vremenu, krčki turistički skoro do kraja rujna premašit će lanjski ukupni rezultat u visini od 4,5 milijuna noćenja. S »prijateljima« i »vikendašima« rezultati dosadašnje sezone na Krku dosegli bi čak 743 tisuće dolazaka te 5,74 milijuna noćenja
Da je i u kolikoj mjeri ovogodišnja, krčka turistička sezona bila »ona prava« potvrđuju podaci da će ondje već s koncem rujna biti premašen cjelogodišnji lanjski, rekordni turistički rezultat, naglasili su tijekom jučerašnje, završne »glavnosezonske« presice predstavnici Turističke zajednice otoka Krka, njena direktorica Majda Šale i potpredsjednik Anton Bolonić kojima su u svečarskom druženju održanom u krčkom kampu Glavotok društvo radili i svi direktori i direktorice otočnih lokalnih TZ-a kao i čelnici jedinica lokalne samouprave.
Samo komercijala
Do konca kolovoza na Krku je tako ostvareno gotovo 690 tisuća dolazaka te 4,08 milijuna noćenja što je, po pitanju ovog posljednjeg pokazatelja fizičkog prometa, premašaj u odnosu na lanjske brojke od gotovo 310 tisuća noćenja, istakla je Šale nagovijestivši i da će, unatoč kišnom i sad već jesenjem vremenu, krčki turistički skor do konca rujna premašiti lanjski ukupni rezultat u visini 4,5 milijuna noćenja.
Napominjući da Krčani i nadalje u svojim službenim statistikama nastavljaju prezentirati isključivo rezultate komercijalnog smještaja, ne pribrajajući mu nezanemarive brojke tzv. nekomercijalnog smještaja (ostvarene od »prijatelja« i »vikendaša«, a koji se inače također broje unutar HTZ-ova sustava Evisitor), direktorica otočnog TZ-a rekla je i da bi po toj metodologiji rezultati dosadašnje sezone na Krku dosegli čak 743 tisuće dolazaka te 5,74 milijuna noćenja, odnosno 35 posto ukupnog turističkog prometa Primorsko-goranske županije.
Rezimirajući okolnosti koje su rezultirale rekordnim turističkim šušurom predstavnici krovne organizacije krčkog turizma nisu propustili ustvrditi i da se dio razloga slijevanja rekordnog broja stranih posjetitelja prema njihovom otoku krije u povoljnom rasporedu vjerskih blagdana, nizu globalnih i europskih »potresa« u vidu Brexita, terorizma i imigracijskog vala, ali jednakotako i »valovima« na koje su, za razliku od prethodno spomenutih, sami otočani mogli utjecati – ponajprije onog investicijskog »teškog« više od 370 milijuna kuna. Ta su sredstva, naime, uložena u unapređenje i kvalitativno podizanje smještajnih kapaciteta Hotela Njivice, Valamar Riviere, Falkensteinera i tvrtke Hadria te brojnih manjih ulagača, ali i kroz niz ulaganja lokalnih jedinica zahvaljujući kojima je otok Krk postao tržišno još prepoznatljivijom, kvalitetnijom, traženijom, a u konačnici i posjećenijom destinacijom, zaključila je Šale.
Prosjek boravka turista na otoku Krku u dosadašnjem djelu 2017. godine bio je 5,9 dana, a ukupna popunjenost kapaciteta dosegla je 74,6 dana, obznanila je čelnica TZ otoka Krka napomenuvši i da je otok u ovoj godini ostao »top destinacijom« za posjetitelje s njemačkog, slovenskog, austrijskog, talijanskog i češkog emitivnog tržišta. Najveći rast na planu noćenja u ovoj godini zabilježen je kod poljskih posjetitelja, za budućnost hrvatskog i krčkog turizma očito vrlo važnog tržišta koje je u bodulskim rezultatima ove godine »poskočilo« za respektabilnih 32 posto.
Radna snaga
U prigodnom rezimiranju tijeka i učinaka ovogodišnjih turističkih kretanja organizatori presice upriličene u kampu koji je već godinama jedna od perjanica krčkog turizma dotaknuli su se i izazova koje taj brzorastući segment gospodarskih aktivnosti donosi otoku Krku, posebice na planu sezonalne preopterećenosti cestovne, plažne i komunalne infrastrukture. U red izazova o kojima će u bliskoj budućnosti, želi li se nastaviti održivo razvijati turizam, trebati voditi više računa predstavici lokalnih ali i TZ otoka Krka uvrstili su negativnosti koje sa sobom nosi kontinuirani rast kapaciteta smještajnih objekata (uz velike cjenovne razlike), zabilježen rast broja neregistriranih smještajnih jedinica i prakse rada na crno kao i davno detektirana neefikasnost kontrole iznajmljivanja (u domeni carinske uprave).
Jedan od značajnijih, već ovog ljeta zamjetnih izazova tiče se i nedostatka radne snage odnosno odgovarajućih kadrovskih resursa, zaključila je direktorica Šale ocijenivši da Krk ima i znanja i resursnog potencijala za nošenje sa svim tim izazovima, odnosno za daljnje razvijanje odgovornog i održivog turizma.
