Smart Island Krk

Na Krku sve ostaje u obitelji: S faksa direktno na direktorsku funkciju, nadzire ga otac

Mladen Trinajstić

Foto Mladen Trinajstić

Foto Mladen Trinajstić

Većinski udio u tvrtki Smart island Krk ima ludbreški poduzetnik Stanislav Magić, a osim njega, nadzorni odbor čine Magićev sin Igor te u ime Ponikava Zdenko Kirinčić, rukovoditelj organizacijske jedinice Energetika, čiji je sin Mateo postavljen za direktora tvrtke



KRK – Grad Krk i Općine Baška, Dobrinj, Malinska-Dubašnica, Omišalj, Punat i Vrbnik, u suradnji s tvrtkom Ponikve eko otok Krk i Stanislavom Magićem (Infrastruktura d.o.o.) osnovali su novu tvrtku Smart island Krk d.o.o. (SIK) s ciljem izgradnje nove telekomunikacijske infrastrukture na području otoka Krka.


Riječ je o infrastrukturi što se sastoji od glavne mreže što je razvedena podzemno u DTK (distributivnu telekomunikacijsku kanalizaciju) te od priključaka, odnosno pristupne mreže.


Želja nam je omogućiti boljitak stanovništvu otoka Krka i pomoći u realizaciji stvaranja suvremenog otoka budućnosti – pametnog otoka Krka – stoji u rubrici »O nama« kojom se, o ciljevima rada i o samom postojanju te tvrtke dosad prilično neupućenoj lokalnoj javnosti na svojim internetskim stranicama ovih dana predstavila tvrtka Smart island Krk osnovana s ciljem izgradnje otočne svjetlovodne infrastrukture.




A da taj novitet na krčkoj komunalno-infrastrukturnoj (telekomunikacijskoj) sceni izlazi iz granica uobičajenog i konvencionalnog, doznali smo kad smo se, kao i dio vijećnika otočnih lokalnih jedinica, pokušali detaljnije upoznati s tom kompanijom i razlozima zbog kojih je tvrtka koja bi trebala graditi i upravljati optičkom mrežom koja će se ugrađivati u otokom već razgranatu mrežu podzemnih cijevi, prepuštena u privatne ruke spomenutog poduzetnika iz Vinograda Ludbreških.


Obiteljski biznis


Kako nam je predstavljeno, tvrtka Smart island Krk iliti SIK osnovana je temeljnim kapitalom od 200.000 kuna. Vlasnički udio društva Ponikve eko otok Krk u njemu je 49 posto (odnosno 98.000 kuna) dok je društvenim ugovorom o osnivanju tog novog društva većinski, 51-postotni udio prepušten poduzetniku iz Varaždinske županije, vlasniku tvrtke koja, doznajemo, s Gradom Varaždinom već godinama navodno vrlo uspješno organizira i provodi izgradnju i korištenje slične optičke mreže.


Ono što je također neobično po pitanju osnutka nove tvrtke, jest i činjenica da su članovi Skupštine Ponikava koju čine svi otočni lokalni čelnici, tome jednoglasno dali »zeleno svjetlo«, da bi samo desetak dana po osnutku tvrtke o tome raspravljalo Općinsko vijeće Vrbnika, a ono se odlučilo »jednoglasno se suzdržati« od davanja podrške prijedlogu odluke o davanju suglasnosti tvrtki Ponikve eko otok Krk da sa Stanislavom Magićem postane suosnivačem SIK-a!?


Osim tog, krajnje neobičnog »momenta«, pomalo začudnoj priči oko osnutka i načina djelovanja tvrtke o kojoj se danas na Krku zapravo malo zna, dali su nam i podaci o organizacijskoj strukturi te dijelom obiteljske, a dijelom javno-komunalne tvrtke koja, pokazalo se, čak i u ovom drugom, »javnom« dijelu svoje vlasničke strukture nije izgubila obilježja obiteljskog poduzetništva.



Tako smo iz službenih evidencija iščitali da u tvrtki koju su posredstvom otočnog komunalca s ludbreškim poduzetnikom osnovale krčke lokalne jedinice, nadzorni odbor čine spomenuti ludbreški poduzetnik, njegov sin (inače također poduzetnik u telekomunikacijskoj branši), a kao predstavnik Ponikava i njen zaposlenik Zdenko Kirinčić – inače rukovoditelj organizacijske jedinice Energetika te k tome i zamjenik dobrinjskog općinskog načelnika (a u SIK-u i zamjenik predsjednika nadzornog odbora).


Obiteljska komponenta koja tu pak dolazi do izražaja ogleda se u činjenici da je na mjesto direktora te nove tvrtke potom imenovan mladi Mateo Kirinčić, sin Zdenka Kirinčića kojemu je, ispada tako, na koncu povjereno da u ime otočnog komunalnog društva ondje nadzire svog sina – direktora!


Sporedne stvari?


O svemu što u najmanju ruku intrigira, a u nekim elementima i »bode oči«, razgovarali smo s nedavno ustoličenim direktorom Mateom Kirinčićem, čelnim čovjekom Ponikve eko otok Krk Ivicom Plišićem, ali i nekim lokalnim čelnicima.


Izražavajući žaljenje što se po pitanju SIK-a više zanimamo za sporedne no one prave stvari zbog kojih je tvrtka osnovana, direktor Mateo Kirinčić nam je objasnio da je smisao te tvrtke da, koristeći postojeće, danas prazne cijevi, o svome trošku i u vlastitom angažmanu izgradi optičku infrastrukturu.


– Nju bi potom na korištenje ponudili svim građanima i poduzetnicima koji će pritom sami moći odabrati s kojim će telekomunikacijskim operaterom sklopiti ugovor o korištenju njegovih usluga. Mi nemamo namjeru sami nuditi takve usluge građanima, već ćemo operaterima iznajmljivati optičke vodove koje ćemo izgraditi.


Želja nam je da gradnjom vlastite infrastrukture otočanima osiguramo najbolju uslugu po najnižoj cijeni, odnosno po uvjetima koji će, siguran sam, biti znatno povoljniji u odnosu na one koji bi im se ponudili kad bi veliki operateri sami gradili takvu mrežu, kaže naš sugovornik.



(Ne)upitne kompetencije


– Posebno naglašavam, i u budućnosti će DTK infrastruktura, dakle cijevi koje su već postavljene, ostati u vlasništvu onih koji su ih gradili – krčkih Ponikava, rekao je Mateo Kirinčić.


Kad smo se s ciljeva i nakana te tvrtke odmakli k pitanjima koja su proteklih dana zaintrigirala dio lokalne javnosti, Kirinčić nam je rekao da o suvlasničkim odnosima i osnivačkim aranžmanima ne može govoriti budući da u njih, kao direktor, niti nije upućen.


– Ono što znam i što mi je i više no logično jest da je većinsko vlasništvo u SIK-u spomenutom poduzetniku osigurano s ciljem da ga u nastojanjima ostvarenja projekta u koji treba uložiti nemala vlastita sredstva ili kreditom osigurani kapital u budućnosti ne bi kočile neke političke trzavice s lokalne razine, odnosno razmimoilaženja bilo koje vrste od strane lokalnih vodstava.


I to je to, zaključio je Kirinčić ocjenivši da u takvom aranžmanu lokalna zajednica ne može izgubiti ništa, a može dobiti mnogo – suvremenu telekomunikacijsku infrastrukturu koja je preduvijet razvoja gospodarstva.


Rekao je i da ga je na direktorsku poziciju imenovao upravo Stanislav Magić te nam je, odgovarajući na od dijela javnosti iskazan stav o upitnosti njegovih kompetencija, istaknuo da je netom prije preuzimanja uzdi SIK-a, točnije u srpnju prošle godine, diplomirao na Zavodu za elektroenergetiku Tehničkog fakulteta u Rijeci.


Aktivna i pasivna mreža


Da je razlog pozicioniranja Ponikava kao manjinskog suvlasnika u kompaniji koja bi trebala izgraditi optičku mrežu otoka uistinu bila odluka kojom se ulagača u taj projekt nije željelo opterećivati i kočiti mogućim lokalnim političkim utezima, potvrdili su nam i Ponikvin direktor Ivica Plišić, kao i krčki gradonačelnik Darijo Vasilić.


– Jedno je bilo graditi onaj pasivni dio mreže, polagati cijevi u zemlju tijekom infrastrukturnih radova koje smo proteklih godina izvodili, a drugo je na sebe preuzeti obvezu izgradnje i upravljanja »aktivnim« dijelom tog sustava, samim optičkim kablovima i pratećom opremom, ustvrdio je Plišić, ocjenivši da s obzirom na širinu i ozbiljnost komunalnih zadaća koje su već povjerene Ponikvama, to društvo za bavljenje optikom jednostavno nema ni kadrovskih, ni materijalnih, a ni financijskih resursa.



– Zato smo, slijedeći želju naših osnivača da iskoriste postojeću DTK infrastrukturu te pokrenu gradnju i razvijanje tog suvremenog komunikacijskog sustava, stali iza ovog projekta koji smo u suglasju s našim osnivačima, članovima Skupštine, prepustili na brigu iskusnim privatnim poduzetnicima, onima kojima je to specijalnost, zaključio je Plišić.


Slično je rekao i krčki gradonačelnik, napomenuvši da spomenuti poduzetnik nije kao partner odabran »na slijepo«.


Upravljačka autonomija


– Znamo da Magić, posredstvom svoje tvrtke, već godinama sličan projekt gradi i razvija s Gradom Varaždinom, a i sami smo, s pozicije predstavnika lokalne uprave, s njim u proteklim godinama imali priliku surađivati tijekom razrada i priprema razvoja nekih naših gradskih projekata, istaknuo je Vasilić.


– Projekt je postavljen tako da nema miješanja javnog i privatnog vlasništva. Sve što rade lokalne samouprave, rade preko svoje zajedničke komunalne tvrtke Ponikve koja je vlasnik kompletne DTK infrastrukture. Ono što pak radi tvrtka Smart island Krk, odvojena je priča u kojoj ta kompanija ulaže svoj novac u infrastrukturu koju ima nakanu sama graditi i koje će potom, razumljivo, ta tvrtka biti i vlasnikom.


Dakle, ta tvrtka gradi samo onu aktivnu opremu – optičke vodove i prateću opremu – a mi gradimo ili smo već izgradili onaj pasivni dio te mreže – DTK kanalizaciju. SIK će za korištenje DTK cijevi Ponikvama plaćati najam sukladno pravilnicima i cjenicima HAKOM-a, isto kao što bi najam plaćao i svaki drugi operater, kaže Vasilić.


– Kad se u projektima poput ovog traži angažman privatnog kapitala, i to nemalog, onda se ne može očekivati da će se netko izložiti financijskom i poslovnom riziku bez da osigura neku vrst autonomije u upravljanju svojim investicijskim projektom, završio je Vasilić, obrazlažući nam razloge zbog kojih je većinski udio u SIK-u prepušten privatnom partneru.


Na pitanje je li osim Magića na tržištu možda bilo i boljih ponuđača koje se moglo potražiti javnim natječajem, krčki nam je gradonačelnik odgovorio konstatacijom da je to teško znati, ali je ocijenio i da je postignuti aranžman s privatnim suulagačem rezultat višegodišnjih pozitivnih iskustava koje su predstavnici Grada imali u edukacijsko-savjetodavnom korištenju znanja i iskustava tog poduzetnika i njegove tvrtke.


Na samom početku – »greške u koracima«


Na pitanje zašto je i kako odluka donesena na Skupštini tvrtke Ponikve eko otok Krk kojom je toj tvrtki zapravo naložen ulazak u suvlasničku strukturu SIK-a završila na izglasavanju kod Općinskog vijeća Vrbnika (koje je po tom pitanju, zanimljivo, odlučilo pokazati »jednoglasnu suzdržanost«) vrbnički nam je načelnik odgovorio da je držao da je njegova obveza bila staviti takvu odluku pred Vijeće.


– Mislio sam da sva lokalna predstavnička tijela moraju dati takvu suglasnost, rekao je, ocijenivši da po njemu i nije neki problem što ta suglasnost na koncu nije dobivena.


– Općina Vrbnik je suvlasnik, odnosno suosnivač otočnog komunalnog društva u vrlo malom postotku. Stoga, zaključio je Dragan Zahija, čak i da je trebalo dobiti suglasnost, suzdržanost našeg vijeća na koncu ne bi bila problem.


Krčki gradonačelnik Darijo Vasilić koji do našeg razgovora nije niti bio upoznat s »vrbničkom epizodom« ustvrdio je da bi se predstavnička tijela morala očitovati samo u slučaju kad bi lokalne jedinice postajale (su)vlasnicima ili (su)osnivačima neke tvrtke, a ne i kad to postaju njihova komunalna, odnosno trgovačka društva.


– Tad se odluke donose na skupštini tih društava, a ne u predstavničkom tijelu, završio je krčki gradonačelnik karakterizirajući potez svojih vrbničkih susjeda – greškom u koracima.


Sličnim je terminom nazvao i »obiteljske veze« u SIK-u za koje, navodno, također nije znao. Rekao je da ih ne drži dobrima te najavio da će se u tom smislu nešto morati promijeniti.