Roman Tomislava Gospodnetića

‘NEVERE’ Lošinjsko 20. stoljeće opisano kroz fiktivni lik Bepa Jadrošića

Bojan Purić

Lidija Kosmos, Tomislav Gospodnetić, Mirjana Čović i Julijano Sokolić na predstavljanju knjige / Snimio Bojan PURIĆ

Lidija Kosmos, Tomislav Gospodnetić, Mirjana Čović i Julijano Sokolić na predstavljanju knjige / Snimio Bojan PURIĆ

Prof. Tomislav Gospodnetić je tek kao umirovljenik zašao u književničke vode, objavivši knjigu koja opisuje kako su se to veliki povijesni događaji prelamali na leđima otočne obitelji



MALI LOŠINJ Prvi roman prof. Tomislava Gospodnetića, »Nevere«, predstavljen je u Gradskoj knjižnici i čitaonici Mali Lošinj. Iako je za njim bogat kulturno-povijesni rad na otoku čiji je stanovnik već pedeset godina, Gospodnetić je tek kao umirovljenik zašao u književničke vode, objavivši knjigu koja opisuje kako su se to veliki povijesni događaji prelamali na leđima otočne obitelji, sve to na temelju razgovora koje je vodio s iseljenikom Kekom Padovanom otprije četrdesetak godina.


Autor je na predstavljanju govorio o inspiraciji za pisanje ovog teksta, posebno zahvalivši supruzi Anamariji na nezamjenjivoj ulozi u pripremi rukopisa za tisak, ali i poticaju na književnički rad.


Na predstavljanju je govorio publicist dr. Julijano Sokolić, koji je iznio podatke iz Gospodnetićeva života – od rođenja 1944. godine u El Shattu u Egiptu, u zbjegu u koji je njegova obitelj, s otoka Brača, preseljena zajedno s tisućama drugih Dalmatinaca, uslijed nemogućnosti življenja u ratom zahvaćenoj domovini – pa do rada u Malom Lošinju, isprva kraće vrijeme u osnovnoj, a potom u srednjoj školi, čiji je ravnatelj postao 1989. godine i bio na toj dužnosti do umirovljenja 2010. godine.


Utemeljio kazalište




Sedamdesetih je bio u krugu obnavljača lošinjskog ogranka Matice hrvatske, no kako su vlasti onemogućile rad te organizacije, to je obnavljanje uspjelo tek 1990. godine, a otada je Gospodnetić na čelu ogranka. U međuvremenu, 1979. godine je na temelju dramske srednjoškolske sekcije utemeljio i danas aktivno Amatersko kazalište »Josip A. Kraljić«.


O povijesnom kontekstu radnje romana, na predstavljanju je govorila profesorica povijesti Lidija Kosmos, napomenuvši da su životi glavnih likova, iako su oni sami izmišljeni, kolaži života stvarnih otočana, a u djelu su spomenute i neke otočne povijesne ličnosti te profesorica hrvatskog Mirjana Čović koja je o tekstu govorila kroz književnu analizu. Još je na vrlo dobro posjećenom predstavljanju nastupila klapa Čikat, u čemu je također bilo neke simbolike jer je Gospodnetić po dolasku u Mali Lošinj pjevao u tadašnjoj klapi Lošinj, preteči današnje klape.


Autohtono prezime


Središnji lik »Nevera« je Lošinjan Bepo Jadrošić – autor je odabrao to autohtono prezime, koje danas rijetki nose – čiji je otac stradao kao austrijski vojnik u Prvom svjetskom ratu, u borbi protiv Talijana, a on sam, dolaskom talijanskih okupatora, u Drugi svjetski rat mora krenuti kao talijanski vojnik. Padom Italije i dolaskom Nijemaca na otok, postaje zarobljenik, a nakon rata vraća se na Lošinj i nastavlja raditi u brodogradilištu, u okolnostima jugoslavenske nacionalizacije gospodarstva.


Pedesetih godina, ne mogavši se zaposliti na otoku, njegovi sinovi potajno barkom bježe u Italiju, a ovdje ostaju mlađa djeca. Jednom od kćeri ženi se došljak s dalmatinskog otoka, mladi profesor Luka – kroz njegov je lik autor u velikoj mjeri ispričao vlastiti životni put. Nakon početnog zanosa osnivanjem nove države, i u Hrvatskoj počinju novi izazovi…Iako ozbiljno narušenog zdravlja, Gospodnetić namjerava nastaviti književnički rad – u bilješkama već ima drugi roman, u kojem tematizira život intelektualca u maloj sredini, čiji interesi nailaze na potpuno nerazumijevanje okoline, do toga da ga sumještani polako pretvaraju u ekscentrika, luđaka. Radnja će biti smještena na otok Brač i također bogato temeljena na stvarnim osobama i događajima.

BPUR1402