RAB Pozdravljamo svaku ideju o poboljšanju morskog povezivanja jadranskih otoka, koja između ostalog pomaže demografskoj obnovi otoka. U konkretnom odgovoru za uvođenje linije Mišnjak – Žigljen bila bi potrebna šira pravno-tehnička i financijska analiza, pogotovo vezana za sezonsko poslovanje našega gospodarstva, prvenstveno turizma – istaknuo nam je Dragan Andrić, direktor Rapske plovidbe na upit o detaljnijem povezivanju otoka, odnosno omogućavanju još bolje »plave magistrale« o kojoj je, pa tako i u našem listu, točnije u Otočnom prilogu, ovih dana bilo riječi.

Opet je značajno prisutna želja otočana da primjereno dobu u kojem živimo ostvare što je moguće bolju komunikaciju, a ne da im putovanja između ne baš udaljenih otoka traju satima. Bila je temom i nedavnog kongresa o otocima koji je u Opatiji organizirao Novi list, tako da ćemo i mi u njoj biti permanentno prisutni. Sa željom koja je jednaka onoj stanovnika otoka – da im život u prometnom smislu bude što je moguće sličniji onom na kopnu.

Problem nerentabilnosti

Na žalost, ono što se također mora imati u vidu, a posljedica je i lošeg demografskog stanja na otocima, je također neprijeporno – mnogi dijelovi takve, idealno zamišljene morske magistrale su – nerentabilni.

– Rapska plovidba još od 1974. godine održava brodsko-putničku liniju između Raba i Luna, točnije luke Tovarnele. Ona od 1. srpnja 2017. ima status međužupanijske linije te je PGŽ i Ličko senjska županija sufinanciraju – naglašava Andrić.

S druge strane, u akvatoriju Kvarnera postoji i ideja o brodskom povezivanju, što može biti i u trajektnom smislu, u trokutu Novalja – uvala Mrtvaška – Rab. U Mrtvaškoj, smještenoj ispod Velog Lošinja, deset kilometara udaljenoj od Malog Lošinja, odakle se također povezuje Ilovik, potrebna bi bila dodatna ulaganja u infrastrukturu, kako lučku, tako i cestovnu, no na taj bi se način spojila tri ponajvažnija grada na otocima Kvarnera, što bi u svakom slučaju bio značajan doprinos idejama što definiraju pojam »plave magistrale«.