Dugogodišnja direktorica TZO Baške preuzima kormilo krovne organizacije krčkog turizma

Majda Šale: Promocija unutrašnjosti Krka novi je izazov

Alenka Juričić Bukarica

More, jasno, i dalje ostaje tu, ali mislim da možemo napraviti iskorak i s unutrašnjosti otoka. Time se razvija ponuda biciklizma, hodanja. Da ne spominjem i gastronomiju, vrbničku žlahtinu, domaće proizvode poput pršuta, sireva, maslinovog ulja. Ono što svakako moramo još jače promovirati je priča o otočnoj gastronomiji 



Turizam otoka Krka čini 32 posto županijskog turističkog prometa, ali i 7 posto hrvatskog se ostvari upravo na ovom otoku. Riječ je o 4 milijuna noćenja raspoređenih na sedam lokalnih samouprava, odnosno turističkih zajednica te Turističke zajednice otoka Krka, koja objedinjava sve njih u jednu cjelinu.


Na čelu otočne TZ, inače jedinstvene u Hrvatskoj, od 1. rujna će biti Majda Šale, dogogodišnja direktorica TZO Baške. Nova direktorica na ovu funkciju stupa tek početkom rujna iz jednostavnog razloga kako bi zaključila još jednu turističku sezonu u Baški. S time da već sada, reći će na početku razgovora, koordinira dio poslova i u otočnoj TZ.   

Novo radno mjesto predstavlja i novi izazov, osobito stoga što otočna TZ pokriva sedam općina i gradova. Kakva su Vaša očekivanja?


   – Nakon 22 godine rada u Turističkoj zajednici općine Baška, od njena konstituiranja 1992., stekla sam veliko iskustvo i odlučila prihvatiti novi izazov, rad u Turističkoj zajednici otoka Krka. Koji mi nije stran, obzirom da sam sudjelovala u njenu radu i kroz Vijeće, koordinacije i nadzor te druge aktivnosti. Isto tako, kada je otočna TZ svojevremeno izgubila izvore financiranja, u dogovoru je svaka lokalna turistička zajednica jedne godine preuzela kompletno vođenje, s time da smo mi bili prvi. Također imam jako dobru suradnju sa svojim kolegama na otoku, djelujemo i radimo zajednički, tako da mi je prihvaćanje nove funkcije tim više bilo izazov. Treba reći da nas sve zajedno uskoro očekuje i donošenje novog Zakona o turističkim zajednicama te da još ne znamo što će nam on konkretno, iako mislim da većih promjena u smislu izvora financiranja ne bi trebalo biti. Mi smo jedina otočna TZ u Hrvatskoj koja uspješno funkcionira na način da dio sredstava izdvajaju sve lokalne samouprave, dio lokalne turističke zajednice, dijelom se financira donacijama i sponzorstvima te sredstvima gospodarstva za konkretne projekte. Prihodi se, dakle, dobivaju po prihvaćenim programima i projektima, uz plaćanje takozvanog hladnog pogona. Dakle, velik mi je osobni izazov sve koordinirati, vjerujem da ću uspjeti, i to uvijek u suradnji s ostalim subjektima. 



Na čelu TZO Baška ste od njena početka. Hoće li Vam biti teško otići? Na što ste u tih 22 godina možda najponosniji?    – Te 1992. kada sam došla na ovo radno mjesto, ovo je bila prva registrirana TZ u Hrvatskoj. Tada smo bili turistička zajednica mjesta koja je naslijedila tadašnje turističko društvo, koje, međutim nije imalo stalne izvore prihoda. Potom smo 1994. preustrojeni u TZ općine Baška. To je bio vrijeme stvaranja, s prvim sredstvima smo u suradnji s Općinom krenuli u gradnju infrastrukture, radili smo prve prospekte, radili na upravljanju destinacijom još kada se to nije tako zvalo. Surađivali smo sa svim turističkim subjektima te su mi velika podrška bili i članovi Turističkog vijeća. Drago mi je da sam, primjerice, uspjela povezati hotelijere, ugostitelje i agencije na zajedničkoj prezentaciji u Salzburgu gdje smo se predstavljali 15 godina. Uvijek smo bili prisutni u otočnoj TZ, kao i TZ Kvarnera. Ponosna sam da smo uredili i prostor TZ-a, kompletno uredili arhivu, proslavili smo 100 godina turizma i za tu obljetnicu sam napisala knjigu. Inače, 1994. sam proglašena za najboljeg direktora u sustavu turističkih zajednica. Obnovila sam Bašćanski pir, u suradnji s češkim planinarima radili smo na unapređenju šetnica, njih 90 kilometara, izdali smo knjigu recepata, bili prvi koji smo inicirali da Baška dobije plažu za pse… Na kraju krajeva sam 1994. i magistrirala na računovodstvenim informacijama za menadžment u turističkim zajednicama…    Koliko se Baška u te 22 godine kao destinacija promijenila?    – Jako, iako je i ranije bila vrlo poznata destinacija. Velik utjecaj ostavili su Hoteli Baška koji su bili pokretači razvoja još u vrijeme socijalizma. Još tada su ulagali u cijelu destinaciju, u infrastrukturu, kao i u svoje objekte kojih je prije bilo puno više. S promjenom vlasništva ta se suradnja nastavila te uvijek pomažu lokalnu zajednicu. Isto tako su uređenjem objekata potakli iznajmljivače da ulažu u svoje objekte. Općina je, s druge strane, isto ulagala u infrastrukturu pa smo prvi imali riješeno pitanje odvodnje i kanalizacije i uvijek je bila vrlo involvirana u turistički razvoj. Potom, imamo 5.500 kreveta u kućnoj radinosti, više od deset agencija… I najjači smo po ostvarenim noćenjima u obiteljskom smještaju. Naš Dragan Brnić ima najveću turističku agenciju na otoku po broju zaposlenih. Naravno, tu su i ugostitelji, koncesionari na plaži, zdravstvo, brojne udruge, vrtići i škole… Svatko je u svom segmentu radio na unapređenju te smo danas priznata destinacija koja ostvari više od 900.000 noćenja na 1.600 stanovnika. Najjača smo turistička općina u Primorsko-goranskoj županiji. A obljetnica koju slavimo, 110 godina turizma, dokazuje koliko se svih tih godina turizmu posvećuje pažnje. 


  


Stvarno upravljanje


Koliki je ustvari proračun otočne TZ?  

– Oko milijun i pol kuna. Dakle nije velik, međutim to se može promijeniti ovisno o projektima i programima, a moramo vidjeti i što će nam još donijeti novi zakon. 


  Po čemu je je otok Krk ustvari specifičan, što su njegove prednosti kao destinacije?


   – Jedinstveni smo po povezanosti otoka s kopnom preko Krčkog mosta, dakle nismo osuđeni na trajektni prijevoz, potom po raznolikosti destinacija, ali, uz ostalo, i doista duge turističke tradicije koja datira i više od stoljeća. To je samo dio onoga što čini ovaj otok zanimljivim brojnim gostima koji ga svake godine posjećuju. 


  Može li se reći da je i svijest ljudi na otoku takva da se radi zajedno? Ovdje se shvaća da je turizam okosnica i da svi trebaju raditi na njegovu razvoju te da imaju ustvari isti cilj.


   – Na Krku doista možemo govoriti o pravom upravljanju destinacijom. Mi ćemo i dalje upravljati cijelim otokom Krkom i pokušati ga adekvatno naglasiti na turističkoj karti. Ono po čemu smo također jedinstveni je to što je politika kroz lokalne samouprave shvatila značaj turizma. Na kraju krajeva, gradonačelnici i načelnici već sada su članovi Turističkog vijeća otočne TZ kao nakompetentnije osobe koje donose odluke o programima i projektima. I na kraju krajeva to i financiraju. Izazov je, dakle, na koji način sve to još bolje predstaviti na turističkom tržištu. Znamo, naime, koliko je danas u turizmu velika konkurencija te da nije lako naći svoje mjesto na turističkoj mapi. Ipak, definitivno imamo svoje prednosti. Još više moramo raditi na strateškim planovima, kao i boljem marketingu za cijeli otok. Već i do sada smo se udruživali za nastupe na sajmovima zajedno s gospodarstvom, temeljem čega je na otoku tiskan niz zajedničkih brošura, počevši od brošure hotelskog smještaja, kampinga, zajedničkog cjenika, brodara, kulturnih događanja… Tako da već sada imamo bazu. Sada moramo sve te proizvode i programe objediniti, »upakirati« i ponuditi gospodarstvu koje će to prodavati na tržištu.   

Širimo priču


Kako vidite Krk kao destinaciju?– Kao destinciju kvalitete i raznolikosti. Stoga je izuzetno važno što smo očuvali bioraznolikost i krajobraz. Ukoliko povučemo paralelu s Maltom, koja ima otprilike istu površinu kao i otok Krk, vidjet ćemo da oni na istom prostoru imaju čak oko sto tisuća stanovnika. Isto tako, ne smijemo zaboraviti da nemamo problema s otpadom, obzirom na ekološko zbrinjavanje. Ekologiji se pridaje velika pažnja pa, primjerice hoteli Baška imaju svoju solarnu elektranu, imamo kampove koji osvajaju nagrade za »zeleno« poslovanje… Naravno, otok ima i svoju veliku bioraznolikost. Sve to prati i dobro razvijena prometna infrastruktura, biciklističke i pješačke staze, a dobro je što imamo raznoliku ponudu pa ni jedno mjesto nije drugom konkurencija…   Što su, po Vama, najjači turistički proizvodi otoka s kojima će se ići na tržište?


    – Otok je još uvijek ljetna destinacija, no uz to se razvija mreža druge ponude. Mislim da možemo jače promovirati i samu unutrašnjost otoka koja se jako lijepo razvija s ruralnim kućama s bazenima i ostalim. Dakle, širimo turističku priču. More, jasno, i dalje ostaje tu, i tu ponudu i nadalje treba kvalitativno unapređivati, ali mislim da možemo napraviti iskorak i s unutrašnjosti otoka. Time se razvija ponuda biciklizma, hodanja. Da ne spominjem i gastronomiju, vrbničku žlahtinu, domaće proizvode poput pršuta, sireva, maslinovog ulja. Ono što svakako moramo još jače promovirati je priča o otočnoj gastronomiji. To su sve programi koji se već sad koriste. Isto tako, tu je i bogata ponuda kulturnog turizma, vjerski turizam… Sve to prati kvalitetan smještaj, kojega čine hoteli s 3, 4 i 5 zvjezdica, kampovi koji podižu kvalitetu, a i obiteljski smještaj koji ima najveći kapacitet.   Može li se reći da je velik udio obiteljskog smještaja nedostatak ili?


   – Svakako nije nedostatak jer se kvaliteta objekata posljednjih godina bitno povećala na cijelom otoku. A Krk je jedan od prvih koji je ušao i u projekt županijske TZ Kvarner family. Osim toga, pri TZ otoka Krka formirane su strukovne grupacije, među kojima i grupacija iznajmljivača, tako da se s njima intenzivno radi i na promidžbi, edukaciji, informiranju i slično. Na kraju krajeva, na otoku imamo više od 50 turističkih agencija koje su potpora upravo iznajmljivačima i te agencije zapošljavaju više od 120 stalnozaposlenih. Plus dodatni djelatnici u sezoni. Svakako ćemo, uz ostalo, inzistirati na edukaciji, kako nas samih, tako i iznajmljivača.   


Koliko otok Krk ima aviogostiju, obzirom da se na ovom otoku nalazi Zračna luka Rijeka, te može li se po tom pitanju učiniti više?    – Već sada sufinanciramo određene promidžbene programe, međutim moramo bolje iskoristiti činjenicu da imamo zračnu luku. Vjerujem da ću se, nakon što stupim na novu funkciju, sastati s direktorom Zračne luke kako bismo dogovorili zajedničku suradnju. Mislim da treba napraviti određene analize, tko dolazi, gdje odsjedaju ti gosti i slično, pokušati bolje organizirati prijevoz taksi službama i slično. Više puta nisu ni u pitanju sredstva, jer se sredstva udružuju, međutim fali nam povratnih informacija gostiju. Zračna luka Rijeka je strateška prednost cijelog otoka i županije, međutim je jako malo iskorištena. No to je i pitanje stava države koja mora rješiti pitanje uređenja i ostalo. Pomaka ipak ima, i ovdje u Baški smo lani osjetili da dolazi više aviogostiju. Inače, ove godine smo se svi poveselili liniji za Rim, od koje se međutim odustalo. Talijansko tržište nam je izuzetno bitno, a na ovaj način bismo imali dodatne mogućnosti privući ove goste.


»Pohvatati« propise


Ima li na otoku premalo hotelskih kapaciteta?    – Otok je puno izgubio zatvaranjem i devastacijom Hotela Haludovo i da je taj kompleks ostao u funkciji, sigurno bi nosio značajan turistički promet. Međutim, mislim da treba istaknuti kako su praktički svi otočni hotelijeri, koji rade, podigli kvalitetu svojih objekata. A time posredno povukli i iznajmljivače da počnu uređivati svoje kapacitete i podizati njihovu razinu.     Koje »minuse« turističke ponude na otoku treba rješavati?   – Najveći nedostatak je neinformiranost vezano uz promjene zakona i ostale regulative. Tu je bitna koordinacija, svi moramo biti uključeni. Bitno je da zajednički detektiramo probleme i pokušamo ih riješiti, pri čemu je otočna TZ na neki način filter prema županijskoj i državnoj razini. Primjerice, jedan od zadataka će nam biti, a problem je detektiran od strane lokalnih samouprava, da Ministarstvu turizma ukažemo da se smanje komunalna davanja prema lokalnim samoupravama ukoliko želimo produljenje sezone. Sada je s većim nametima turističkim subjektima destimulativno raditi dulje. I na taj način ćemo dakle, nastojati pomoći otočnom turizmu, pri čemu je svakako poruka snažnija ako ide od cjelokupnog otočnog sektora, nego od pojedinca ili jedne lokalne samouprave.     Što je sa sajamskim nastupima? Planirate li i dalje dio odrađivati samostalno? 

  – Svakako očekujemo dobru suradnju s TZ Kvarnera tako da smo već dogovarali nastup na sajmu u Stuttgartu gdje će Kvarner biti regija partner. Naravno tu je i suradnja s Hrvatskom turitičkom zajednicom. Dakako, naša je prednost što se možemo predstavljati i samostalno kroz udružena sredstva, a imamo i otočne brošure i druge materijale. Dakle, stvorili smo preduvjete i sada treba sve to zajedno dodatno osnažiti. To nije rad od jedne godine, treba vidjeti gdje se s projektima stalo i nastaviti dalje. Ovo je ujedno i prilika jer se s ovim zakonom otvaraju mogućnosti javljanja na različite natječaje. Ovisno o tome koliko kvalitetne projekte budemo imali, uspjet ćemo koristiti i ta sredstva.