Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
20. listopada 2019.
Poticajna mjera

foto Lov na predatora: Krčkim lovcima ponuđeno 15 tisuća kuna za svakog odstrijeljenog čaglja

 Lovci na Krku sad su i novčano stimulirani za izlov čagljeva / Foto LD OREBICA
Lovci na Krku sad su i novčano stimulirani za izlov čagljeva / Foto LD OREBICA
Autor:
Objavljeno: 24. travanj 2019. u 17:17 2019-04-24T17:17:25+02:00

Nova mjera za intenziviranje lova na čagljeve koji su na otoku Krku zaklali već na stotine ovaca donesena je na koordinaciji otočnih općinskih načelnika i gradonačelnika Grada Krka

KRK Da na Krku posljednjih nekoliko godina prisutni čagljevi otočnim ovčarima i lovcima stvaraju sve više problema, osim sve češćih i ozbiljnijih posljedica njihovih napada na janjad i ovce, potvrđuju i mjere kojima se sad nastoji potaknuti njihovo sustavnije i organiziranije uklanjanje. Nova mjera usmjerena poticanju još intenzivnijeg lova na tog alohtonog predatora rezultati čije se prisutnosti, ističu lokalni ovčari, sad već broje u stotinama zaklanih ili pak nestalih janjaca, donesena je na koordinaciji otočnih općinskih načelnika i gradonačelnika Grada Krka.

Čelnici svih lokalnih jedinica otoka Krka, uz izuzetak Općine Malinska-Dubašnica (koja ima vlastiti program nadoknade štete poljoprivrednicima i stočarima) usvojili su sporazum o nagrađivanju lovca s 15 tisuća kuna za svakog odstrijeljenog čaglja.

Jedan od osam dosad ulovljenih čagljeva na otoku Krku / Foto LD Orebica

Kako nam je objasnio Anton Bolonić, predsjednik otočnog Lovačkog društva Orebica, sporazumom je predviđeno da će u slučaju da lovac čaglja odstrijeli sam, s čeke, cjelokupni iznos nagrade pripasti lovcu, dok će u slučaju da ta životinja bude ulovljena u organiziranom lovu lovcu koji odstrijeli spomenutu životinju pripasti 5, a lovačkom društvu – organizatoru lova – 10 tisuća kuna. Sporazumom koji je već stupio na snagu i koji će se primjenjivati do konca godine »pokriveni« su čak i slučajevi naknade štete vozačima motornih vozila u slučajevima naleta na čaglja. Tako će (ne)sretni vozači, uz uvjet da nije bilo kršenja prometnih pravila, u slučaju prometnog udesa s posljedicom usmrćenja čaglja također moći računati na naknadu u visini 4,5 tisuća kuna.

Zavijanje poput vuka

Doznali smo i da su ulovljeni primjerci te životinje iz obitelji zlatnog čaglja (Canis aureus) – najraširenije vrste čaglja u svijetu i jedine koja obitava izvan Afrike. Ta vrsta čaglja »rodbinski« je najbliža sivom vuku i kojotu. Kako nam prenose otočni lovci, čagljevi love u čoporu, a glasanje koje se sad i na Krku gotovo svakodnevno može čuti u predvečernjim satima, posebice kao njihov »odgovor« na zvonjavu zvona sa zvonika, zvuk aviona ili kakvu drugu buku, vrlo je slično zavijanju vuka.

Zahtjevan lov

Iako naoko nekonvencionalan, spomenuti je sporazum na neki način i logična mjera, odnosno rezultat spoznaje povećanja populacije te životinjske vrste na Krku kao i nastojanja zaustavljanja šteta koje čagljevi posljednjih godina čine, posebice na području Baške, Vrbnika, Punta te Omišlja i Dobrinja, ističe Bolonić, napominjući da se unatoč sad već kontinuiranim naporima otočnih lovaca s čagljevima i dalje – teško izlazi na kraj.

– Za razliku od divljih svinja koje također već godinama lovimo i čiju smo populaciju, usudio bih se reći, sad već uspjeli staviti pod kontrolu, s čagljevima se teže nosimo i to unatoč činjenici da je brojnost jedinki te vrste divljeg psa, srodnika kojota, znatno manja u odnosno na rasprostranjenost divljih svinja. I prije potpisa Sporazuma o praćenju i izlovu čaglja naši su lovci bili angažirani na njihovom lovu, već od prve spoznaje o pojavi čagljeva na Krku, a koju smo registrirali prije četiri godine. Od tada do danas iz lovišta je izlučeno 11 jedinki, s time da je osam čagljeva ulovljeno, dok su tri životinje stradale u naletu automobila. Čagalj je za lov znatno zahtjevnija životinja od divlje svinje. Tiša je, spretnija i okretnija – napominje Bolonić, priznajući i da se, u odnosu na divlje svinje, radi i o značajno opasnijoj vrsti u odnosu na sve one druge s kojima otočni lovci svakodnevno imaju posla.

Ugroženi i nasadi

Nažalost, posljednjih mjeseci bilježi se popriličan broj napada čagljeva na janjad, posebice u okolici Baške, Punta i Vrbnika. Osim šteta koje čine stoci, čagljevi trag ostavljaju i na nasadima voća i povrća, kaže Anton Bolonić, priznavši da organizirane hajke do sad nisu ispunile očekivanja otočnih lovaca.
– Čagljevi su u odnosu na druge vrste koje u nas srećemo za lov ponešto »nezahvalnija« vrsta divlje životinje, a u prilog nam ne ide niti obraslost dijelova našeg otoka. Takve je predatore u gustišu teško uočiti, a kamo li izlučiti – ustvrdio je Bolonić, ocijenivši da su lovačkim nastojanjima u tom smislu od velike pomoći čeke koje su, zahvaljujući izdvajanjima lokalnih samouprava, posljednjih godina podignute na više lokaliteta istočnog i jugoistočnog djela otoka, upravo s ciljem lova na čagljeve. Čagalj ne prijeti samo stoci već i divljači koju ta životinja iz obitelji divljih pasa također svakodnevno »tamani«.

Velik radijus kretanja

– Čagljevi, naime, imaju vrlo velik radijus kretanja pa nam tako i zavijanja koje u večernjim satima čuju naši lovci, ali i ovčari s područja Baške, Punta i Dobrinjštine, u konačnici ne otkrivaju jasno radi li se o većem broju jedinki koje obitavaju na tim područjima ili pak o istom čoporu koja se kreće duž cijele istočne obale otoka – objašnjava nam čelnik LD-a Orebica.

Anton Bolonić, predsjednik LD-a Orebica / Foto Mladen TRINAJSTIĆ

Na pitanje jesu li čagljevi, osim po ovce, opasni i za ljude, Bolonić kaže da svaka divlja životinja, u nekoj situaciji, može biti opasna za čovjeka. To posebice vrijedi u situacijama u kojima se zbog nekog razloga životinja osjeti ugroženom, a posebice u prisutnosti svojih mladunaca.

– Stoga i šetače pozivam da budu oprezni te da se pobrinu da ih prigodom boravka u prirodi životinje čuju jer se tad one same pobrinu da do bliskog susreta ne dođe. Razloga za paniku nema, mi ćemo s naše strane učiniti sve da se čim prije, ukoliko to uopće bude moguće, čagljevi uklone s našeg otoka – zaključio je Bolonić, otkrivši nam da su pojedini otočni lovci u posljednje vrijeme nabavili nekoliko za lov na tu životinju posebno dresiranih pasa s kojima će, vjeruju, ubuduće biti učinkovitiji u nastojanju vraćanja mira u lovišta (ali i na pašnjake) otoka Krka.

Lov na čaglja, Foto LD Orebica

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.