Ministar turizma Anton Kliman u petak je na Malom Lošinju na sastanku operativne skupine za pripremu i provedbu strateškog projekta rekonstrukcije i proširenja piste Zračnog pristaništa Mali Lošinj, podržao ulaganje u tu luku.

  »Želimo pomoći investitorima da se taj proces završi«, kazao je u izjavi ministar Kliman, dodajući kako je riječ o jako važnom projektu za turističku destinaciju Malog Lošinja.

 Kliman je poručio kako država ne smije biti birokratska zapreka nego partner investitorima. »Mi nećemo biti kočničar nego partner svim investitorima koji žele ulagati u Hrvatsku«, rekao je.

Ponovio je da se investicije u turistički sektor za ovu godinu planiraju na razini 670 milijuna eura što je oko 35 posto više nego prošle godine te da je u hotelskom sektoru cilj povećanje njegova udjela na najmanje 18 posto u ukupnom smještaju do 2020.godine.

 Sastanak operativne skupine održan je u malološinjskom hotelu Bellevue, nakon čega su ministar i članovi te skupine posjetili Zračnu luku Mali Lošinj, kada im je predstavljen i tijek investicijskog ciklusa i strateška ulaganja Jadranka Grupe, s naglaskom na projekt proširenja zračne luke i izgradnju Eco Golf Resorta koji trebaju pridonijeti pozicioniranje Lošinja kao elitne turističke destinacije.

 Kako su izvijestili iz Jadranke, prilikom susreta ministra Klimana i čelnih ljudi Jadranke i Grada Malog Lošinja istaknuto je da je teren predviđen za novi aerodrom dijelom u vlasništvu države, dijelom gradski, a najvećim dijelom u privatnom vlasništvu.

 Radovi bi uključivali produljenje piste na 1.800 metara te izgradnju nove zgrade pristaništa, čime će na Lošinj moći slijetati zrakoplovi kapaciteta do 180 putnika, a cijela investicija se kreće oko 35 milijuna eura.

 »Projekt rekonstrukcije lošinjskog aerodroma je iznimno važan za Mali Lošinj s obzirom na sve dosadašnje investicije te na destinacijski brend menadžment koji smo započeli provoditi još 2006. Optimističan sam u vezi daljnjeg razvoja cjelokupne situacije oko tog projekta«, izjavio je gradonačelnik Malog Lošinja Gari Cappelli, dodajući da je aerodrom »točka na i« lošinjskog smjera turizma i investicija.

 Predsjednik Uprave Jadranke Sanjin Šolić istaknuo je da je ta tvrtka u procesu investicijskog ciklusa čiji je glavni cilj repozicioniranje na turističkom tržištu te podizanje ukupne kategorije smještajnih kapaciteta, a tomu, kao i lakšoj dostupnosti, treba pridonijeti i planirana rekonstrukcija i proširenje zračnog pristaništa.

 »Za iskorak i da postane elitna destinacija Lošinju nedostaje samo jedan važan segment, a to je zračna luka koja može primiti putničke avione. Treba uzeti u obzir i emitivna tržišta s kojih dolaze naši gosti, a koja traže brži i ugodniji prijevoz putnika do otoka«, poručio je Šolić dodajući da je u tom cilju ključan projekt i izgradnja Eco Golf Resorta Matalda, koji će biti dodana vrijednost i produljiti sezonu. (Hina)

– Sadržaji tužbi odnose se na zaštitu ptica, ekonomsku neisplativost projekta i slično, stoga se ovo čini neuobičajeno dugi rok za rješavanje navedenih upravnih sporova. Iz iskustva znamo da se sporovi kod Upravnog suda u Rijeci rješavaju u daleko kraćem roku. Kakav je inače i smisao bio formirati četiri Upravna suda u Hrvatskoj kada se sporovi rješavaju jednako dugo kao i kad je postojao samo jedan. Zbog tih tužbi lokacijska dozvola nije pravomoćna. Uobičajena zavrzlama državne administracije, kaže  Cappelli. 

Grad Mali Lošinj uputio je zahtjev DUUDI-ju za dodjelu zemljišta u vlasništvu države, s namjerom da to zemljište zajedno sa svojim nespornim zemljištem unese u temeljni kapital Zračnog pristaništa. Grad Mali Lošinj temelji svoj zahtjev na Zakonu o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina, prema kojem se imovinskopravni odnosi između države i lokalne zajednice uređuju prijenosom vlasništva zemljišta bez naknade. Dakle, ne radi se o »dobroj volji«, nego o obvezi vlasnika zemljišta da prenese vlasništvo bez naknade kad se radi o izgradnji infrastrukturne građevine u korist investitora. 

Opstrukcija 

– Međutim, problem je u tome što DUUDI od samog početka nalazi »valjane« razloge da ne ide u tom smjeru. Tvrdili da takav prijenos vlasništva nije dopušten prema europskim pravilima o zabrani poticaja. Koliko je Uniji bitno da li će neko zemljište biti u vlasništvu lokalne zajednice ili države nepotrebno je obrazlagati. Ministarstvo financija se i službeno očitovalo da se u konkretnom slučaju ne bi radilo o nedopuštenim poticajima. Zatim su tvrdili da aerodrom nije infrastrukturni projekt u smislu Zakona o uređivanju imovinskopravnih odnosa, a na to je Ministarstvo prometa odgovorilo da jest, osim u onom dijelu aerodromske zgrade koji je namijenjen komercijalnim djelatnostima (kafić, agencija i sl.). S tim nemamo problema jer se zgrada gradi na zemljištu koje je i sada u samovlasništvu Zračnog pristaništa Mali Lošinj d.o.o. Rekli smo da ćemo svaki metar zemljišta koji bi eventualno bio utvrđen kao komercijalni odmah otkupiti po tržišnim cijenama. Takvog zemljišta u ovom projektu naprosto nema. Svi se zaklinju da podržavaju projekt, dodaje Cappelli, a u praksi imamo očitu opstrukciju od strane DUUDI-ja.

Odluka na državi

– Predviđena vrijednost same investicije je oko 35 milijuna eura. Glavni projekt za građevinsku dozvolu je pripremljen i kompletiran sa svim suglasnostima nadležnih Ministarstava, Agencija i drugih javnopravnih tijela, tako da ga možemo predati Ministarstvu graditeljstva čim razrješimo navedene probleme. Jednako kao i jedinice lokalne samouprave koje čine sve da bi se potencijalnim investitorima osigurali preduvjeti za ulaganja. Smatram da je DUUDI mogao i morao učiniti puno više, ne samo po pitanju ove investicije, već i drugih poput Marine Velopin i Centra za znanost o moru Plavog svijeta koji ima gotov projekt spreman za kandidiranje na EU fondove, završava lošinjski gradonačelnik Gari Cappelli ističući da je učinjeno mnogo u podizanju turizma na vrhunsku razinu, ali da će sve to nužno izgubiti na vrijednosti ako se razvojni ciklus ne zaokruži aerodromom, odnosno ne kaže li država da strateški projekt uistinu strateški. 

Anja TOMOVIĆ

MALI LOŠINJ Nakon što je u travnju 2014. godine projekt rekonstrukcije i proširenja piste zračnog pristaništa Mali Lošinj radi ubrzane realizacije uvršten na listu strateških projekata tadašnje Vlade, javnost je tu vijest dočekala s oduševljenjem. Lošinjski aerodrom izgrađen je 1985. za potrebe održavanja Svjetskog prvenstva u padobranstvu. Prvih godina slijetali su avioni s pedesetak putnika, veze su održavane s nekoliko europskih gradova.  Od 90-tih promet se sveo na male avione tipa Cessna, ulaganja su bila minimalna, što se odražava i na zračni promet koji godišnje iznosi oko 12 tisuća putnika i četiri tisuće malih zrakoplova. Direktor Zračne luke Alan Horvat kaže da je plan proširiti pistu sa sadašnjih 900 metara dužine i 30 metara širine na 1800 metara dužine i 45 metara širine, dok bi se stajanka proširila sa osam na 40 tisuća kvadrata. Deset sastanakaS obzirom da bi benefiti Malog Lošinja realizacijom tog projekta bili iznimno veliki, začuđuje da se dvije godine kasnije plan o proširenju aerodroma nije maknuo dalje od početka. Operativna skupina za pripremu i provedbu projekta u kojoj su sjedili vodeći ljudi raznih minstarstva, državnih tijela i struktura sastala se čak deset puta u proteklom razdoblju, ali većina zadataka nije odrađena. – To je problem koji istinski koči daljnji razvoj lošinjskog turizma. Uskoro će dvije godine da je projekt proglašen jednim od pet strateških na razini Hrvatske, a i dalje se ništa nije poduzelo po pitanju izvlaštenja i procjene zemljišta što je bilo na Državnom uredu za upravljanjem državnom imovinom. Koliko sporost administracije utječe na daljnje investicije govori podatak da je hotelska kuća Jadranka usporila daljnji investicijski ciklus i podizanje smještajnih objekata na pet zvjezdica dok se pitanje lošinjskog aerodroma ne riješi. Nadam se da će država sada, nakon promjene vlasti, znati prepoznati vrijednost tog projekta te ubrzati donošenje odluka, ističe gradonačelnik Malog Lošinja Gari Cappelli. Entuzijazam jenjava Kako vrijeme odmiče, entuzijazam jenjava, investitori s negodovanjem gledaju na cjelokupnu situaciju, a po Mali Lošinj posljedice su i puno pogubnije. Još donedavno predsjednik Uprave Jadranke Sanjin Šolić govorio je: »Ako imate elitnu zonu, hotele s pet zvjezdica, visok standard za određenu vrstu gostiju, onda morate imati aerodrom. Niste konkurentni ako ste prometno izolirani, a aerodrom rješava glavni problem, dostupnost destinacije i zato je uređenje postojeće zračne luke, odnosno produljenje piste, preduvjet za sve ovo što radimo«. Jadranka je u nekoliko proteklih godina u podizanje kvalitete smještajnih kapaciteta uložila više od 180 milijuna kuna, što u segment obiteljskog i wellness turizma u obnovljenim hotelima Vespera, Punta i Aurora, što u segment kongresnog turizma investicijom u hotel Bellevue ili uređenjem Alhambre, Auguste i vile Hortensie u uvali Čikat. Međutim, unatoč tom velikom zamahu i najavama novih ulaganja, pala je odluka da se s povećanjem kategorije objekata pričeka upravo iz razloga što je nužno da investicije takve vrste prati i odgovarajuća prometna infrastruktura. Lokacijska dozvolaMinistarstvo graditeljstva izdalo je 2013. lokacijsku dozvolu za rekonstrukciju i proširenje uzletno-sletne staze i izgradnju zgrade, međutim jedan od vlasnika zemljišta podnio je protiv te lokacijske dozvole tužbu Upravnom sudu u Rijeci i spor se još vodi. Nakon izrađene aerodinamičke studije utvrđeno je da je nužno izmijeniti lokacijsku dozvolu pa je isto Ministarstvo izdalo Izmjene i dopune lokacijske dozvole 2014., protiv koje je opet ista osoba podnijela tužbu Upravnom sudu u Rijeci.– Sadržaji tužbi odnose se na zaštitu ptica, ekonomsku neisplativost projekta i slično, stoga se ovo čini neuobičajeno dugi rok za rješavanje navedenih upravnih sporova. Iz iskustva znamo da se sporovi kod Upravnog suda u Rijeci rješavaju u daleko kraćem roku. Kakav je inače i smisao bio formirati četiri Upravna suda u Hrvatskoj kada se sporovi rješavaju jednako dugo kao i kad je postojao samo jedan. Zbog tih tužbi lokacijska dozvola nije pravomoćna. Uobičajena zavrzlama državne administracije, kaže  Cappelli. Grad Mali Lošinj uputio je zahtjev DUUDI-ju za dodjelu zemljišta u vlasništvu države, s namjerom da to zemljište zajedno sa svojim nespornim zemljištem unese u temeljni kapital Zračnog pristaništa. Grad Mali Lošinj temelji svoj zahtjev na Zakonu o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina, prema kojem se imovinskopravni odnosi između države i lokalne zajednice uređuju prijenosom vlasništva zemljišta bez naknade. Dakle, ne radi se o »dobroj volji«, nego o obvezi vlasnika zemljišta da prenese vlasništvo bez naknade kad se radi o izgradnji infrastrukturne građevine u korist investitora. Opstrukcija – Međutim, problem je u tome što DUUDI od samog početka nalazi »valjane« razloge da ne ide u tom smjeru. Tvrdili da takav prijenos vlasništva nije dopušten prema europskim pravilima o zabrani poticaja. Koliko je Uniji bitno da li će neko zemljište biti u vlasništvu lokalne zajednice ili države nepotrebno je obrazlagati. Ministarstvo financija se i službeno očitovalo da se u konkretnom slučaju ne bi radilo o nedopuštenim poticajima. Zatim su tvrdili da aerodrom nije infrastrukturni projekt u smislu Zakona o uređivanju imovinskopravnih odnosa, a na to je Ministarstvo prometa odgovorilo da jest, osim u onom dijelu aerodromske zgrade koji je namijenjen komercijalnim djelatnostima (kafić, agencija i sl.). S tim nemamo problema jer se zgrada gradi na zemljištu koje je i sada u samovlasništvu Zračnog pristaništa Mali Lošinj d.o.o. Rekli smo da ćemo svaki metar zemljišta koji bi eventualno bio utvrđen kao komercijalni odmah otkupiti po tržišnim cijenama. Takvog zemljišta u ovom projektu naprosto nema. Svi se zaklinju da podržavaju projekt, dodaje Cappelli, a u praksi imamo očitu opstrukciju od strane DUUDI-ja.Odluka na državi– Predviđena vrijednost same investicije je oko 35 milijuna eura. Glavni projekt za građevinsku dozvolu je pripremljen i kompletiran sa svim suglasnostima nadležnih Ministarstava, Agencija i drugih javnopravnih tijela, tako da ga možemo predati Ministarstvu graditeljstva čim razrješimo navedene probleme. Jednako kao i jedinice lokalne samouprave koje čine sve da bi se potencijalnim investitorima osigurali preduvjeti za ulaganja. Smatram da je DUUDI mogao i morao učiniti puno više, ne samo po pitanju ove investicije, već i drugih poput Marine Velopin i Centra za znanost o moru Plavog svijeta koji ima gotov projekt spreman za kandidiranje na EU fondove, završava lošinjski gradonačelnik Gari Cappelli ističući da je učinjeno mnogo u podizanju turizma na vrhunsku razinu, ali da će sve to nužno izgubiti na vrijednosti ako se razvojni ciklus ne zaokruži aerodromom, odnosno ne kaže li država da strateški projekt uistinu strateški. 

Anja TOMOVIĆ

MALI LOŠINJ Nakon što je u travnju 2014. godine projekt rekonstrukcije i proširenja piste zračnog pristaništa Mali Lošinj radi ubrzane realizacije uvršten na listu strateških projekata tadašnje Vlade, javnost je tu vijest dočekala s oduševljenjem. Lošinjski aerodrom izgrađen je 1985. za potrebe održavanja Svjetskog prvenstva u padobranstvu. Prvih godina slijetali su avioni s pedesetak putnika, veze su održavane s nekoliko europskih gradova.  Od 90-tih promet se sveo na male avione tipa Cessna, ulaganja su bila minimalna, što se odražava i na zračni promet koji godišnje iznosi oko 12 tisuća putnika i četiri tisuće malih zrakoplova. Direktor Zračne luke Alan Horvat kaže da je plan proširiti pistu sa sadašnjih 900 metara dužine i 30 metara širine na 1800 metara dužine i 45 metara širine, dok bi se stajanka proširila sa osam na 40 tisuća kvadrata. Deset sastanakaS obzirom da bi benefiti Malog Lošinja realizacijom tog projekta bili iznimno veliki, začuđuje da se dvije godine kasnije plan o proširenju aerodroma nije maknuo dalje od početka. Operativna skupina za pripremu i provedbu projekta u kojoj su sjedili vodeći ljudi raznih minstarstva, državnih tijela i struktura sastala se čak deset puta u proteklom razdoblju, ali većina zadataka nije odrađena. – To je problem koji istinski koči daljnji razvoj lošinjskog turizma. Uskoro će dvije godine da je projekt proglašen jednim od pet strateških na razini Hrvatske, a i dalje se ništa nije poduzelo po pitanju izvlaštenja i procjene zemljišta što je bilo na Državnom uredu za upravljanjem državnom imovinom. Koliko sporost administracije utječe na daljnje investicije govori podatak da je hotelska kuća Jadranka usporila daljnji investicijski ciklus i podizanje smještajnih objekata na pet zvjezdica dok se pitanje lošinjskog aerodroma ne riješi. Nadam se da će država sada, nakon promjene vlasti, znati prepoznati vrijednost tog projekta te ubrzati donošenje odluka, ističe gradonačelnik Malog Lošinja Gari Cappelli. Entuzijazam jenjava Kako vrijeme odmiče, entuzijazam jenjava, investitori s negodovanjem gledaju na cjelokupnu situaciju, a po Mali Lošinj posljedice su i puno pogubnije. Još donedavno predsjednik Uprave Jadranke Sanjin Šolić govorio je: »Ako imate elitnu zonu, hotele s pet zvjezdica, visok standard za određenu vrstu gostiju, onda morate imati aerodrom. Niste konkurentni ako ste prometno izolirani, a aerodrom rješava glavni problem, dostupnost destinacije i zato je uređenje postojeće zračne luke, odnosno produljenje piste, preduvjet za sve ovo što radimo«. Jadranka je u nekoliko proteklih godina u podizanje kvalitete smještajnih kapaciteta uložila više od 180 milijuna kuna, što u segment obiteljskog i wellness turizma u obnovljenim hotelima Vespera, Punta i Aurora, što u segment kongresnog turizma investicijom u hotel Bellevue ili uređenjem Alhambre, Auguste i vile Hortensie u uvali Čikat. Međutim, unatoč tom velikom zamahu i najavama novih ulaganja, pala je odluka da se s povećanjem kategorije objekata pričeka upravo iz razloga što je nužno da investicije takve vrste prati i odgovarajuća prometna infrastruktura. Lokacijska dozvolaMinistarstvo graditeljstva izdalo je 2013. lokacijsku dozvolu za rekonstrukciju i proširenje uzletno-sletne staze i izgradnju zgrade, međutim jedan od vlasnika zemljišta podnio je protiv te lokacijske dozvole tužbu Upravnom sudu u Rijeci i spor se još vodi. Nakon izrađene aerodinamičke studije utvrđeno je da je nužno izmijeniti lokacijsku dozvolu pa je isto Ministarstvo izdalo Izmjene i dopune lokacijske dozvole 2014., protiv koje je opet ista osoba podnijela tužbu Upravnom sudu u Rijeci.– Sadržaji tužbi odnose se na zaštitu ptica, ekonomsku neisplativost projekta i slično, stoga se ovo čini neuobičajeno dugi rok za rješavanje navedenih upravnih sporova. Iz iskustva znamo da se sporovi kod Upravnog suda u Rijeci rješavaju u daleko kraćem roku. Kakav je inače i smisao bio formirati četiri Upravna suda u Hrvatskoj kada se sporovi rješavaju jednako dugo kao i kad je postojao samo jedan. Zbog tih tužbi lokacijska dozvola nije pravomoćna. Uobičajena zavrzlama državne administracije, kaže  Cappelli. Grad Mali Lošinj uputio je zahtjev DUUDI-ju za dodjelu zemljišta u vlasništvu države, s namjerom da to zemljište zajedno sa svojim nespornim zemljištem unese u temeljni kapital Zračnog pristaništa. Grad Mali Lošinj temelji svoj zahtjev na Zakonu o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina, prema kojem se imovinskopravni odnosi između države i lokalne zajednice uređuju prijenosom vlasništva zemljišta bez naknade. Dakle, ne radi se o »dobroj volji«, nego o obvezi vlasnika zemljišta da prenese vlasništvo bez naknade kad se radi o izgradnji infrastrukturne građevine u korist investitora. Opstrukcija – Međutim, problem je u tome što DUUDI od samog početka nalazi »valjane« razloge da ne ide u tom smjeru. Tvrdili da takav prijenos vlasništva nije dopušten prema europskim pravilima o zabrani poticaja. Koliko je Uniji bitno da li će neko zemljište biti u vlasništvu lokalne zajednice ili države nepotrebno je obrazlagati. Ministarstvo financija se i službeno očitovalo da se u konkretnom slučaju ne bi radilo o nedopuštenim poticajima. Zatim su tvrdili da aerodrom nije infrastrukturni projekt u smislu Zakona o uređivanju imovinskopravnih odnosa, a na to je Ministarstvo prometa odgovorilo da jest, osim u onom dijelu aerodromske zgrade koji je namijenjen komercijalnim djelatnostima (kafić, agencija i sl.). S tim nemamo problema jer se zgrada gradi na zemljištu koje je i sada u samovlasništvu Zračnog pristaništa Mali Lošinj d.o.o. Rekli smo da ćemo svaki metar zemljišta koji bi eventualno bio utvrđen kao komercijalni odmah otkupiti po tržišnim cijenama. Takvog zemljišta u ovom projektu naprosto nema. Svi se zaklinju da podržavaju projekt, dodaje Cappelli, a u praksi imamo očitu opstrukciju od strane DUUDI-ja.Odluka na državi– Predviđena vrijednost same investicije je oko 35 milijuna eura. Glavni projekt za građevinsku dozvolu je pripremljen i kompletiran sa svim suglasnostima nadležnih Ministarstava, Agencija i drugih javnopravnih tijela, tako da ga možemo predati Ministarstvu graditeljstva čim razrješimo navedene probleme. Jednako kao i jedinice lokalne samouprave koje čine sve da bi se potencijalnim investitorima osigurali preduvjeti za ulaganja. Smatram da je DUUDI mogao i morao učiniti puno više, ne samo po pitanju ove investicije, već i drugih poput Marine Velopin i Centra za znanost o moru Plavog svijeta koji ima gotov projekt spreman za kandidiranje na EU fondove, završava lošinjski gradonačelnik Gari Cappelli ističući da je učinjeno mnogo u podizanju turizma na vrhunsku razinu, ali da će sve to nužno izgubiti na vrijednosti ako se razvojni ciklus ne zaokruži aerodromom, odnosno ne kaže li država da strateški projekt uistinu strateški.