Ljekovito blato: Meline lokacija budućeg lječilišta

Lokalitet se nalazi u neposrednom susjedstvu izvorišta ljekovitog blata, uz plažu u uvali Soline, nedaleko Čižića. U planu je izgradnja kompleksa s 200 »bolničkih« i 100 hotelskih kreveta i nizom sadržaja poput medicinsko-dijagnostičkog i terapijskog centra

DOBRINJ » Plan podizanja sadržaja kojim bi se napokon komercijalizirao potencijal ljekovitog blata iz uvale Soline, sad napokon ulazi u konkretniju fazu. Nakon što je Dobrinjcima na tematskoj sjednici Općinskog vijeća sve već određene predradnje na planu izgradnje lječilišno-turističkog kompleksa »Meline« izložio predstavnik Zavoda za prostorno uređenje PGŽ-a i voditelj projektnog tima Duško Dobrila, odabrana je konačna lokacija na kojoj bi se buduće lječilište trebalo graditi. To je lokalitet u neposrednom susjedstvu samog izvorišta ljekovitog blata, uz plažu u uvali Soline, odnosno na zemljištu u neposrednom susjedstvu naselja Čižići, zapadno od obalne prometnice.   

Idealna zona

Odabrani lokalitet, naglasio je Dobrila, rasprostire se na oko 7.000 kvadrata blago uzdignutog zemljišta u pretežito privatnom vlasništvu, a uz to što je blizu blatu, zona je idealna i stoga što se nalazi izvan najosjetljivijih dijelova zaštićene prirode kojom je premreženo gotovo cjelokupno područje uvale Soline.

   – Šire područje tog dijela Dobrinjštine pogodno je za sve, osim za izgradnju – primijetio je arhitekt Dobrila, ukazujući da se pozicioniranje budućeg lječilišta u svjetlu postojanja guste mreže zaštićenih ornitoloških, ihtioloških, arheoloških, krajobraznih, kao i lokaliteta na kojima rastu zaštićene vrste vegetacije pokazalo izuzetno zahtjevnom zadaćom. Osim lokacije za koju su se naposljetku odlučili, pred dobrinjskim vijećnicima našla još jedna, značajno nepogodnija alternativa. Naime, u županijskom su zavodu »potencijalno interesantnim« područjem za izgradnju lječilišta označili i zonu sjeverno od Čižića, ali je zbog višekilometarske udaljenosti od mora, a time i ljekovitog blata, taj prijedlog naposlijetku odbačen.

Dug postupak

Odluka o odabiru mjesta na kojemu će se planirati lječilište koje stanovnici tog dijela otoka smatraju najvažnijim razvojnim projektom, još ne znači i da će do realizacije tog plana (posebice na tom mjestu) u konačnici i doći. Sada slijedi dug i zahtjevan postupak ishođenja svih suglasnosti i dozvola koje prigodom planiranja izgradnje u tako osjetljivim uvjetima moraju izdati nadležna državna tijela, ponajprije Državni zavod za zaštitu prirode.

Probleme vlasničke prirode zemljišta na kojemu bi se lječilište jednog dana trebalo graditi predstavnici Zavoda, pa ni općinari, za sad neće rješavati. Najprije ćemo vidjeti hoće li odabrana lokacija dobiti »blagoslov« nadležnih prirodno-zaštitarskih tijela, zaključili su Duško Dobrila i dobrinjski načelnik Neven Komadina koji nije propustio javno iskazati nadanje da će u pregovorima i dogovorima s vlasnicima zemljišta, do kojih će prije ili kasnije morati doći, Općina naići na razumijevanje, fleskibilnost i spremnost na dogovor.    – Kako će se i pod kojim uvjetima taj dio priče rješavati, vidjet ćemo kad za to dođe vrijeme. Ono što vam ide u prilog, zaključio je Dobrila, jest činjenica da na tom području, osim u slučaju izgradnje lječilišta, zasigurno neće biti bilo kakvog drugog oblika izgradnje, odnosno da širenje građevinskih područja na taj dio obalne zone sasvim sigurno neće biti opcija. Zbog toga bi i vlasnici zemljišta morali naći interes za zajednički jezik s općinom, odnosno budućim investitorima, tko god oni bili.

   U tijeku postupka koji predstavnici Općine Dobrinj, PGŽ-a i Zavoda za prostorno uređenje kane »dotjerati« do lokacijske dozvole, vrlo će vjerojatno biti potrebno izraditi čitav niz studija i procjena utjecaja tog zahvata na ekološku mrežu pa je ovog tjedna donesena odluka, naglasio je Dobrila, tek jedan od važnih, ali ne i presudnih koraka na putu oživotvorenja. Govoreći o planiranim sadržajima, Dobrila je rekao i da su prethodno izrađene studije i analize zacrtale temljene parametare kompleksa koji se, naglasio je, neće oslanjati tek na SPA sadržje (kakvi se mogu graditi bilo gdje op.a.) već ponajprije na zdravstveni turizam i posebne lječilišno-medicinske potencijale tamošnjeg blata. U planu je tako izgradnja lječilišno-hotelskog kompleksa s 300 postelja (200 »bolničkih« te 100 hotelskih) i niza pratećih sadržaja poput medicinsko-dijagnostičkog i terapijskog centra, welnessa i sličnih (čak i bazenskih) sadržaja.

Izvori nepresušni

Govoreći o projektu koji bi, po dovršetku pripremnih postupaka mogao biti ponuđen na realizaciju privatnim investitorima (bilo samostalno ili kroz kakav oblik javno-privatnog partnerstva), Duško Dobrila je istaknuo da je sve što je učinjeno bazirano na istraživanjima i stručnim analizama kojima je temeljito obrađena tematika samog blata, njegovih karakteristika, potencijala i raspoloživih količina.    – Stručnjaci su potvrdili da je peloid (blato) iz Melina uistinu pogodan za korištenje u lječilišne svrhe, kao i da njegove zalihe zadovoljavaju potrebe budućeg lječilišta, rekao je Dobrila. Ima ga u količinama koje zadovoljavaju višegodišnje potrebe lječilišta, a njegovi su izvori, uz zaštitu i očuvanja vodotoka uz pomoć kojeg prirodnim putem ondje nastaju ljekoviti organski spojevi, zapravo nepresušni. Blato je po karakteristikama najsličnije onom iz Igala – crnogorskog lječilišta s dugom tradicijom liječenja i rehabilitacije osoba koje muče razne zdravstvene tegobe, posebice reumatizam.