Foto: S. Drechsler
Loger Nerezinac na zanimljiv i interaktivan način prikazuje bogatu pomorsku tradiciju otoka, a projekt njegove obnove i valorizacije prvenstveno treba zahvaliti zanesenjacima poput Ferdinanda Zorovića te pojedincima i institucijama koje je pokrenuo, rekao je ministar Gari Cappelli prilikom svečanog otvorenja na lošinjskoj rivi
MALI LOŠINJ Iznimna mi je čast i veliko zadovoljstvo danas biti dio svečanosti otvorenja Interpretacijskog centra pomorske baštine otoka Lošinja, točnije lošinjskog logera Nerezinac koji na suvremen, zanimljiv i interaktivan način prikazuje bogatu pomorsku tradiciju ovoga kraja. No, ono što posebno želim, je pozdraviti prijatelja Ferdu, Ferdinanda Zorovića, bez kojeg ovaj projekt ne bi ugledao svjetlo dana. Jer da nije bilo njega i zanesenjaka sličnih njemu, ne bi bilo ni ovog danas. Njegov je entuzijazam pokrenuo ljude iz njegovog neposrednog okruženja, kasnije i institucije koje su pomogle da se njegova upornost i zanesenost danas iskažu ovim iznimnim jedrenjakom koji će na specifičan način utjecati na percepciju Lošinja, njegove tradicije ali i budućnosti uklopljene u turizam. Na poprilično je emocionalan način ministar turizma Gari Capelli na malološinjskoj rivi, na Obali lošinjskih kapetana ispred Muzeja Apoksiomena, presijecanjem lošinjskog krokanta, što je efektno sabljom učinio župan primorsko-goranski Zlatko Komadina, i s gradonačelnicom Malog Lošinja Anom Kučić, otvorio Interpretacijski centar pomorske baštine otoka Lošinja.
Sličnim se riječima okupljenima obratila i Ana Kučić, dok je župan Komadina istaknuo kako je Županija, na čijem je čelu uvijek prednjačila u povlačenju EU sredstava od kojih je velik dio namijenjen projektima poput logera, kao i međugraničnoj suradnji s Italijom i Slovenijom.
Jedini na Jadranu
Ukupna vrijednost uređenja Interpretacijskog centra je tri milijuna kuna, a sufinanciran je sredstvima projekta Mala barka 2, Primorsko-goranske županije, Ministarstva turizma, Grada i TZG-a Malog Lošinja, kao i iz donacija. Svakako, ne treba izgubiti iz vida da je inicijalna sredstva osigurao »privatni kapital«, točnije entuzijazam i zanesenost Ferdinanda Zorovića i njegovih prijatelja koji danas na žalost više nisu među živima – Krešimira Lekića, kao vlasnika brodogradilišta Nerezine te Nijemca Karla Heinza Putza, zaljubljenika u Lošinj.
Prikaz života na brodu
Drveni motorni brod Nerezinac je vrijedan primjerak tradicionalne brodogradnje i od 2010. godine na listi zaštićenih kulturnih dobara Ministarstva kulture RH. Restauriranjem broda te njegovom preobrazbom u interpretacijski centar, ostvarena je jedinstvena turistička infrastruktura – muzej na otvorenom, koji doprinosi vizuri tipičnih pomorskih otočnih mjesta hrvatskog sjevernog Jadrana. Muzeološki postav upućuje na značajke svakodnevnog života na brodu krajem 19. stoljeća, a sastoji se od dijela postavljenog na rivi ispred broda, dijela na palubi broda i dijela postavljenog unutar broda u potpalublju. Multimedijalni postav u potpalublju prikazuje život na brodu kroz pet karakterističnih tematskih cjelina: posada, hrana, tereti, pomorske rute te gradnja i održavanje broda. Pored fotografija i autentičnih predmeta, ilustracije i tekstualni zapisi nude naznaku moguće povijesti broda.
Kao jedan od velikih pomaka kvaliteti života na otocima ministar Cappelli je istaknuo činjenicu da će se ove godine sezonski red plovidbe na Sjevernom Jadranu po prvi put pomaknut već – 1. travnja. Kako je poznato, do sada se taj pomak voznog reda događao tek koncem lipnja. – Dokaz je to rasta kvalitete ponude, kvalitete destinacije u čemu, kad su hrvatske destinacije u pitanju, svakako prednjače upravo otoci Cres i Lošinj, istaknuo je Cappelli.