RIJEKA Osmišljavanje plana memoralizacije mjesta političke represije i stradanja u prostoru južnog Kvarnera zadatak je skupa »Kultura pamćenja u Hrvatskoj i suvremenoj Europi«, otvorenog u petak u hotelu Bonavia u organizaciji njemačke Zaklade Friedrich Ebert i Documente – Centra za suočavanje s prošlošću. Trodnevni skup posvećen je lokalitetima ustaškog logora u uvali Slana na Pagu, talijanskog internacijskog logora Kampor na Rabu te Golog otoka i obližnjeg otočića Grgur, na kojima su komunističke vlasti koncem četrdesetih godina otvorile mušku i žensku kaznionicu za političke zatvorenike. Uz okrugli stol i radionice, skup uključuje i studijski posjet odabranim lokalitetima, Golom otoku i Rabu, koji će se obići u suradnji s Udrugom antifašista Rab i Udrugom Goli otok Ante Zemljar. Osnovna je namjera, pojasnila je voditeljica Documente Vesna Teršelič, da skup rezultira s tri inicijalne radne grupe, posvećene odabranim lokalitetima, koje bi se potom širile, pri čemu ističe važnost uključivanja akademske zajednice te posebno mladih generacija, kako bi imale priliku učiti povijest temeljenu na činjenicama.

– U godini koja je pred nama trebali bi razraditi planove za uspostavu spomen-soba, muzeja i audiovodiča za odabrane lokacije. Vjerujem da postoji mogućnosti da u to krenemo već 2018. godine, kako bi iskoristili i vjetar u leđa koji donosi činjenica što će Rijeka biti Europska prijestolnica kulture – rekla je Vesna Teršelič na otvaranju skupa. Dr. Max Brandle iz zagrebačkog ureda fondacije Friedrich Ebert-Stiftung, nazvane po prvom premijeru Weimarske Njemačke, a bliske njemačkim socijaldemokratima, skrenuo je pozornost na Ebertovu izreku, koja služi i kao moto fondacije:

»Demokracija treba demokrate«, jer, kaže, demokracija ne može funkcionirati bez ljudi koji imaju demokratski pogled na svijet. Napominje da je tema suočavanja s prošlošću u temelju međunarodnog rada fondacije, a u Hrvatskoj i Sloveniji ove godine organizirali su nekoliko događanja, posvećenih upravo ovoj temi. Nataša Mataušić iz Hrvatskog povijesnog muzeja nadovezala se primjedbom da se danas govori o kulturi sjećanja, ali možda bi se trebalo govoriti o kulturi zatiranja sjećanja, što je prisutna u Hrvatskoj od 1990. godine do danas. O tome, kaže, svjedoči zapuštenost i napuštenost šest spomen-područja, koji su do 1990. godine bili posvećeni žrtvama fašističkih, nacističkih i ustaških zločina. Kao jedini pozitivan primjer izdvojila je Memorijalni centar Lipa pamti. Martin Previšić, predavač suvremene povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, ističe kako jugoslavenski prostor obiluje viškom povijesti, brojnim mjestima stradanja, povijesnih lomova, koji i danas izazivaju prijepore u društvu, a svaki je režim za to imao svoje tumačenje koje je bilo malo ili više tendenciozno. Skup je pozdravila veleposlanica Slovenije u Hrvatskoj Smiljana Knez, govoreći o važnosti znanstvenog rada u razvijanju kulture pamćenja političkih stradanja. Skupu nazoče znanstvenici iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Srbije i Danske, uz sudjelovanje predstavnika Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije, zainteresiranih muzeja i organizacija civilnog društva. U nedjelju se očekuje da će radne grupe posvećene Golom otoku i Grguru, Spomen-groblju Kampor i Slani dati svoje zaključke i preporuke za daljnje djelovanje. Već sad je poznato da će Savez antifašističkih boraca i antifašista PGŽ-a, na skupu pohvaljen za rad na Memorijalnom centru Lipa pamti, pokušati na tom tragu urediti i centar posvećen fašističkom logoru u Kamporu.