Foto PONIKVE EKO OTOK KRK
Tajništvo za čistu energiju na EU otocima ističe da su Krčani još 2012. godine donijeli strategiju »Otok s 0 posto emisije CO2«, i to s ciljem da svoj otok učine prvim CO2 neutralnim i energetski samodostatnim otokom na Mediteranu. Tajništvo za čistu energiju na EU otocima uvrstilo je Krk u red deset najboljih primjera dobre prakse u cijeloj Europi vezane za energetsku tranziciju
KRK – Da je otok Krk, kao jedan od hrvatskih predvodnika u nastojanjima provođenja programa povezanih s ekologijom, energetskom učinkovitošću, ali i prelaskom na čiste izvore, prepoznat i u europskim okvirima, potvrđuje i činjenica da je taj kvarnerski otok Tajništvo za čistu energiju na EU otocima uvrstilo u red deset najboljih primjera dobre prakse u cijeloj Europi vezane za energetsku tranziciju.
Bodulima je sad tako i iz Bruxellesa poručeno da ih i u prijestolnici EU-a »vide, prate i prepoznaju« u smislu njihovih nastojanja da svoj otok učine čistim, odnosno zelenim i (energetski) održivim.
A to baš i nije lak niti jednostavan zadatak.
Jedna od stvari koje su, kad je Krk u pitanju, zaintrigirale i na hvaljenje Bodula motivirale predstavnike EU institucija jest i njihov plan uspostave pokazno-edukacijskog, odnosno obrazovnog centra koji bi, kad jednom bude uspostavljen, svima koje to zanima trebao pružati informacije o obnovljivim izvorima energije, energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu i prijevozu, štednji vode, ali i ekološki zasnovanom, odgovornom postupanju s otpadom. Krk će se tako pozicionirati kao nacionalno čvorište znanja po pitanju energetske tranzicije. U dokumentu stoji i da se na otocima diljem EU-a već dulje od dva desetljeća provode mnogi pionirski programi energetske tranzicije te da takve otočne zajednice, među kojima i krčka, nude impresivan niz nadahnjujućih projekata koji su poticaj i smjerokaz za stanovnike svih ostalih otoka, ali i za žitelje kopnenih zajednica.
Osim otoka Krka, jedinog hrvatskog otoka koji su predstavnici tog Tajništva uvrstili na prestižnu listu europskih energetsko-tranzicijskih otočnih najprimjera, na popisu primjera dobre prakse našli su se i nizozemski otok Ameland, irski Aran Islands, portugalski Azori, škotski Isle of Gigha, švedski Gotland, španjolska Menorca, talijanska Pantelleria, danski Samso te grčki Tilos.
Prema onome što stoji u dokumentu kojim je spomenuto Tajništvo, sad i u europskim okvirima, potvrdilo lidersku poziciju otoka Krka, ističe se i podsjeća da su Krčani još 2012. godine donijeli svoju strategiju »Otok s 0 posto emisije CO2«, i to s ciljem da svoj otok učine prvim CO2 neutralnim i energetski samodostatnim otokom na Mediteranu.
Studija razvoja
Krk je u međuvremenu napravio i studiju razvoja vjetroelektrana i integracije solarnih elektrana.
Primjenom LED tehnologija smanjena je potrošnja električne energije s 1,02 milijuna kWh u 2010. godini na 734.864 kWh u 2018. godini.
A kako bi smanjili emisije ispušnih plinova, odnosno ugljičnog dioksida koji u 53 posto ukupne emisija na otoku dolazi iz prometa, Boduli su se potrudili i oko programa elektromobilnosti izgradnjom 12 punionica za električna vozila, a u novije vrijeme i osam punionica za 80-ak elektrobicikala (koji bi uskoro trebali ući u uporabu posredstvom sustava bike-sharinga).
Dok su žitelji nekih otoka razvijali svoja znanja desetljećima, neki drugi tek počinju procese energetske tranzicije na svojim otocima. Da bi pomogli ovim potonjima na putu kojim su krenuli, Tajništvo za čistu energiju na EU otocima odabralo je deset naljepših i najuspješnih otočnih priča (među kojima i krčku), a sve da bi, zaključili su u tom svom dokumentu, nadahnjujućim primjerima dobre prakse pokazali da se takva hvale i pažnje vrijedna nastojanja mogu ostvarivati posvud, bez obzira na geografske različitosti otoka, ali i socioekonomskih obilježja zajednica koje ondje obitavaju.
Otok Krk, priznaju to i vrednuju u tom nedavno objavljenom dokumentu predstavnici spomenutog tijela EU uprave, ima i svoju energetsku zadrugu (također osnovanu 2012. godine), a nedavno su osnovane dvije tvrtke za upravljanje energetskom tranzicijom – Otok Krk Energija (koja će koordinirati proces proizvodnje i prijenosa ekološki čiste, sunčeve energije s buduće solarne elektrane Barbičin), ali i Smart Island Krk koja bi se, po nakani njenih osnivača iz krugova lokalne samouprave, trebala usredotočiti na pametne procese i digitalizaciju.
Otok Krk Energija, treba podsjetiti, razvija, odnosno za gradnju priprema plan izgradnje i stavljanja u funkciju solarne elektrane od 5 MW koja bi već tijekom ove godine trebala niknuti iznad Baške i koja bi, prema planu predstavnika otočnih lokalnih samouprava i komunalaca, suvlasništvo u tom projektu (i objektu) trebala omogućiti i svim otočanima, odnosno otočnim tvrtkama.
Ažurirana inačica
U istom se dokumentu što ga je objavilo Tajništvo za čistu energiju na EU otocima podsjeća i da su lokalne vlasti na Krku 2018. usvojile ažuriranu inačicu svoje »Strategije razvoja nulte emisije CO2«, i to kao poticaj za integrirani i održivi razvoj otoka.
Tim se nastojanjima, stoji u obrazloženju, introducirao dugoročan socio-ekonomsko razvojni model, s posebnim naglaskom na štednju energije povećanjem energetske učinkovitosti i udjela obnovljivih izvora energije (vjetra, sunca i bioplina).
Strategijom se u bliskoj budućnosti na Krku predviđa oko 36,8 MWP od novih fotonaponskih instalacija (na krovovima), ali i dodatnih 4 MWP fotonaponskih instalacija na zemlji.
Uz to, planom se cilja i na 25,2 MWP energije od vjetroelektrana te 250 KWP od bioplinskih postrojenja.
Investicijom, čija je sveukupna vrijednost procijenjena na 89,65 milijuna eura, očekuje se da će se Krk u idućim desetljećima učiniti potpuno energetski neovisnim, zaključuju predstavnici spomenutog Tajništva u svom dokumentu kojim su opisana i europskoj javnosti predstavljena sva krčka dostignuća i planovi.
