Desant berača na Prvić: Inspekcija zaplijenila 700 kg smilja

Eterično ulje ove samonikle bilje se prodaje po cijeni suhog zlata, a berači plaćenici su zatečeni »na djelu« u strogo zaštićenom posebnom botaničkom i zoološkom rezervatu nenaseljenog otočića Prvić

KRK » Da se navala sakupljača smilja, samonikle biljke čije se eterično ulje prodaje po cijeni suhog zlata, ovog ljeta na području kvarnerskih otoka odvijala na prilično stihijski i po intenzitetu za sve pomalo iznenađujući način, potvrdila su nam saznanja do kojih smo došli slijedeći informacije kako je jedna od najžešćih »navala« berača zabilježena na otočiću Prviću. Spomenuti nenaseljeni otok smješten preko puta Baške desetljećima uživa status strogo zaštićenog posebnog botaničkog i zoološkog rezervata, područja na kojem je slijedom odredbi Zakona o zaštiti prirode, uz ostalo, strogo zabranjeno branje i uništavanje biljaka te provođenje svih oblika njegova gospodarskog korištenja, čak i provedba melioracijskih zahvata. Unatoč toj činjenici, potvrđeno nam je jučer iz Javne ustanove Priroda (koja je na području PGŽ-a zadužena za skrb o zaštićenim prirodnim područjima), i Prvić se ovog ljeta našao na udaru pristiglih berača-plaćenika.   

Optužni prijedlog

– Slijedom dojave naših nadzornika kako se na području posebnog rezervata Prvić odvija branje smilja, spomenuti smo otok u pratnji pomorske policije i djelatnika Inspekcije za poslove zaštite prirode obišli sredinom srpnja, prenio nam je Marko Modrić koji u JU Priroda obnaša dužnost čuvara prirode. Tom prigodom na djelu smo zatekli desetak osoba kojima je oduzeto čak 700 kg ubranog smilja, nastavlja naš sugovornik. Ističe i kako su predstavnici nadležnih državnih tijela, osim zapljene ubranog bilja, protiv zatečenih berača podnijeli i optužni prijedlog slijedom kojega bi kršitelji Zakona o zaštiti prirode trebali biti sankcionirani. Govoreći o događanjima koja su proteklih tjedana digla na noge brojne otočane suočene s pravim desantom sa svih strana pristiglih berača, Modrić nije krio da su intenzitetom i razmjerom ovoljetne berbe smilja bili zatečeni i u spomenutoj ustanovi čiji se službenici, kao uostalom ni stanovnici kvarnerskih otoka, do sad gotovo uopće nisu sretali s tom pojavom. 

   – Branje smilja za gospodarske namjene do sad na sjevernom Jadranu nije bilo prisutno i koliko znamo, njegovo se intenzivnije branje organiziralo i provodilo uglavnom na dalmatinskom području, ističe naš sugovornik. Navala berača očit je rezultat rasta otkupnih cijena smilja kao i strelovitog uzleta cijene eteričnog ulja koje se od njega dobiva, a sudeći prema svemu čemu smo na Kvarneru svjedočili ove godine, dogodine ćemo se za slične pojavnosti morati znatno bolje pripremiti, kaže Modrić. 

   Dodaje kako je odmah po uočenju pojave organiziranih berača smilja JU Priroda stupila u kontakt s nadležnim tijelima Ministarstva zaštite okoliša i prirode čije su službe organizatorima berbe izdale dopusnice za obavljanje te djelatnosti. Istina je da u dokumentima koji »pokrivaju« berače stoji kako se branje smije izvodi samo na zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske kojim gospodare Hrvatske šume te kako se branje ne dozvoljava u zaštićenim područjima, uključujući i posebne rezerevate kakav je primjerice Prvić. Ipak, u praksi se pokazuje da berači baš i ne znaju gdje smiju, a gdje ne smiju brati, odnosno da se dobar dio njihovih »terenskih aktivnosti« provodi uz nedovoljan nadzor, zaključio je Modrić, dodavši kako tu konstataciju najbolje potvrđuju događanja na Prviću do kojih nikako nije smjelo doći.   

Dopusnice za branje

– Vjerujem da su i nadležni u Ministarstvu došli do istog zaključka te da, zahvaljujući i pojavnostima na koje smo ih i mi upozorili, uviđaju da ovakav pristup reguliranja tih aktivnosti polako izmiče kontroli. Nadam se da je sad svima jasno da se po pitanju provedbe branja i nadziranja berača smilja nešto morati napraviti – zaključuje predstavnik JU Priroda ističući kako bi dogodine, dođe li do novih berbi (a ne treba sumnjati da hoće op.a.), berači morali imati dopusnice za branje na točno određenim parcelama, odnosno isključivo unutar jasno definiranih prostornih koordinata. 

   Sadašnje reguliranje te problematike previše je neodređeno i općenito pa tako berači nerijetko zalaze i ondje gdje ne bi smjeli, ustvrđuje Modrić, dodajući kako tematiku branja smilja i samih berača valja razmotriti te zakonski ali i provedbeno regulirati i s nekih drugih, ne samo »prirodnjačkih« aspekata. Netko bi trebao odgovoriti na pitanje gdje ti ljudi borave za vrijeme berbe, kampiraju li u prirodi, pale li pri tome vatru, ostavljaju li za sobom kakav otpad te na druga slična pitanja koja se tiču drugih segmenata zakonske regulative. Upitan o mogućim trajnim štetama koje su na Prviću mogle nastati nedopuštenim branjem smilja, predstavnik JU Priroda ocjenjuje kako trajnijih tragova ovoljetnih beračkih aktivnosti ondje nasreću ipak ne bi trebalo biti. Prvić zbog svojih klimatoloških i krajobraznih karakteristika obiluje tom ali i brojnim drugim samoniklim biljkama. Ubrano je smilje, uvjerili smo se prigodom zapljene, ipak uglavnom bilo rezano, a ne čupano tako da ga, siguran sam, ondje neće nestati. Ipak, ovo nam je svima jasno upozorenje kako se temama poput ove ubuduće mora prilaziti promišljenije i sustavnije, bez ostavljanja prostora iznenađenjima kakvom smo svi zajedno svjedočili ovog ljeta – zaključuje naš sugovornik.