DOBRINJ  Dan iseljenika otoka Krka, tradicionalno godišnje okupljanje iseljenih otočana, ove je godine, u njegovu 18. izdanju, ugostila Općina Dobrinj.

Početak kolovoza je vrijeme kad, uživajući u čarima ljeta u svom rodnom kraju, ondje boravi i najveći broj otočnih iseljenika te je upravo to razdoblje, suglasjem predstavnika krčkih jedinica lokalne samouprave i udruženja krčkih iseljenika, prihvaćeno kao idealno za održavanje neformalnog druženja koje učvršćuje veze bodulskih Merikana i žitelja otoka s kojeg ovi vuku korijenje.

Okupljanje i druženje iseljenika, najviše onih iz SAD-a gdje već dulje od stoljeća obitava iznimno brojna »kolonija« iseljenih Bodula, ali i njihovih potomaka koji nisu izgubili veze s otokom svojih predaka, ove je godine ugostio dobrinjski načelnik Neven Komadina. A njemu su, po običaju, društvo radili i čelnici svih ostalih otočnih općina te Grada Krka.

Dean Miculinić / Foto Mladen TRINAJSTIĆ

Cjelovečernje druženje iseljenika i njihovih domaćina započelo je prigodnim misnim slavljem u župnoj crkvi Sv. Stjepana. Po završetku mise u kojoj su sudjelovali i neki od brojnih otočnih svećenika koji su tijekom svoje službe imali priliku brinuti o vjerskim potrebama iseljenih otočana i u njihovim »prekomorskim« župama, skup je nastavljen na dobrinjskoj Placi gdje su, uz prigodnu večeru, okupljene zabavljali članovi grupe Tabako band.

Sve vrste pomoći

– Dan iseljenika, manifestacija koja se na otoku održava od 2002. godine, produbljuje, jača i učvršćuje veze žitelja otoka Krka s našim iseljenim susjedima, rođacima i prijateljima s kojima nastavljamo njegovati neraskidive odnose – naglasio je dobrinjski načelnik.

Podsjetio je da se povezanost iseljenika s njihovim rodnim krajem posebno potvrdila tijekom Domovinskog rata kad su iz SAD-a put Krka, ali i cijele Hrvatske, stizali kontejneri sa svim vrstama pomoći.

– Nadam se i vjerujem da će tradiciju njegovanja veza iseljenika i Krčana u budućnosti nastaviti njegovati i njihova djeca i unuci, a bilo bi mi drago svjedočiti i nekom od poslovnih ulaganja naših Merikana u otočno gopodarstvo jer bismo time našu povezanost podigli na još višu razinu – zaključio je Komadina.

Iseljeništvo otoka Krka, posebice u SAD-u, izuzetno je brojno i organizirano. Najviše iseljenih Krčana nastanjeno je u New Yorku gdje se, unutar četiriju generacija, procjenjuje da ih ima između 4 i 6 tisuća. Krčani su u SAD-u osnovali čak 14 iseljeničkih društava, udruga i klubova. Većina tih organizacija s vremenom je ugasila svoju aktivnost, a od onih danas najaktivnijih i članstvom najbrojnijih treba spomenuti Društvo Omišljana, Klub žena otoka Krka, Društvo Dubašljana te Klub otok Krk, organizacije koje sve redom djeluju na području New Yorka.

 

Da okupljanja i druženja ove vrste mnogo znače otočnim iseljenicima, potvrdile su nam Tonica Tehomilić i Bosiljka Radman, članice Dubašnica social cluba, odnosno Kluba žena otoka Krka koji djeluju u New Yorku.

– Iseljeni otočani ne okupljaju se samo na svom otoku već smo čvrsto povezani i dobro organizirani i u SAD-u, posebice u New Yorku gdje nas je najviše – otkrile su nam, priznavši da unatoč njihovim redovitim okupljanjima u gradu gdje žive, skupovi poput ovoga, na njihovom rodnom otoku, za sve njih imaju poseban značaj i težinu.

Bosiljka Radman i Tonica Tehomilić / Foto M. TRINAJSTIĆ

Na Krku je najlipše

Anton Kraljić, koji je u New York iselio početkom 70-ih prošlog stoljeća, otkrio nam je da tijekom posljednjih dvadesetak godina na svoj rodni otok dolazi najmanje dva puta godišnje.

– Svuda je lipo al’ na Krku je najlipše – rekao je Kraljić, inače bivši potpredsjednik Kluba otoka Krka, istaknuvši da se okupljanja i druženja iseljenika u američkoj metropoli održavaju na tjednoj osnovi.

– Što u našim crkvama, što u klubovima, na feštama i piknicima kroz cijelu godinu – držimo se na kupu i ne dopuštamo da u zaborav ode ki smo, ča smo, niti od kuda smo – zaključio je Kraljić.

Dean Miculinić, voditelj riječkog Područnog ureda Hrvatske matice iseljenika, rekao nam je pak da su otočani preko velike bare u prošlosti redom odlazili kao ekonomski iseljenici.

– Velika većina njih se u svojim novim domovima i više no dobro snašla, ali nitko nije zaboravio svoj kraj kao ni domicilne zajednice koje su redom, u okvirima vlastitih mogućnosti, uvijek pomagali – naglasio je Miculinić.