Ne slažu se ni oko čega

Ćorić se žestoko posvađao s Komadinom: “Vi se protivite LNG-u, a ne lokalna zajednica”

Marinko Glavan

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

Za negativan stav prema projektu plutajućeg terminala ministar Ćorić optužio je lokalnu politiku, kazavši kako se lokalna zajednice nije protivila tom rješenju, već lokalna politika



OMIŠALJ – Treba li nam plutajući LNG terminal, pitanje koje je ujedno bilo i naziv konferencije o LNG terminalu, održane u Omišlju, ostalo je, sudeći prema dijametralno suprotnim stajalištima glavnih sudionika – bez jedinstvenog odgovora.


Na konferenciji su, uz organizatoricu, omišaljsku načelnicu Mirelu Ahmetović, sudjelovali još i župan Zlatko Komadina, ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, direktorica LNG Hrvatske Barbara Dorić, profesorica Pravnog fakulteta u Rijeci Dorotea Ćorić, ekološki aktivist Vjeran Piršić, stručnjak za energetiku Milan Puharić, te savjetnik Općine Omišalj za energetiku Ognjen Antunac.


Suprostavljeni stavovi


Već iz uvodnih izlaganja bilo je sasvim jasno kako će se suprotstavljeni stavovi po pitanju izgradnje plutajućeg LNG terminala u Omišlju teško približiti tijekom rasprave. Načelnica Općine Omišalj iznijela je niz argumenata protiv izgradnje plutajućeg LNG terminala – od toga da je riječ o protuzakonitom projektu, koji je u suprotnosti s prostronim planovima Općine i Županije, a samim time i protuustavan, preko više nego upitne ekonomske isplativosti terminala, s obzirom da su jedini koji su se javili za zakup kapaciteta državne tvrtke HEP i Ina, do ekološke neprihvatljivosti i državnog nametanja projekta lokalnoj zajednici koja je odlukom Županijske skupštine, Vijjeća Općine Omišalj, potpisima na peticiji i velikim prosvjedom u Rijeci, pokazala da takav projekt ne želi.


Foto Vedran Karuza


Foto Vedran Karuza





Župan Komadina je dodao kako je riječ o apsurdnoj situaciji, u kojoj država ne želi ono što želi lokalna zajednica – spašavanje 3. maja i rješavanje problema Marišćine, ali zato kontra volji lokalne zajednice nameće plutajući LNG terminal.


Pogrešne informacije


Direktorica LNG Hrvatske Barbara Dorić je kazala kako se do sad javnosti prezentirao čitav niz pogrešnih informacija o projektu, naglasivši kako između tehnologije kopnenog i plutajućeg terminala nema bitne razlike, osim u cijeni projekta, gdje je plutajući u startu znatno jeftiniji, te da se prilikom uplinjavanja tekućeg prirodnog plina na budućem terminalu neće koristiti klor za tretiranje morske vode.



Ministar Ćorić je ustvrdio kako je izgradnja plutajućeg LNG terminala, kao prve faze terminala za uplinjavanje tekućeg prirodnog plina u Omišlju, predviđena Prostornim planom Primorsko-goranske županije. Za negativan stav prema projektu plutajućeg terminala optužio je lokalnu politiku, kazavši kako se lokalna zajednice nije protivila tom rješenju, već lokalna politika.


Cilj izgradnje LNG terminala, prema njegovim je riječima, sigurnost opskrbe plinom Republike Hrvatske, uprvom redu izbjegavanje scenarija iz 2009. godine, kada je dobar dio domaće industrije ostao bez opskrbe ruskim plinom.


Isti četverac do kraja


Raspravu je do kraja, u najvećem dijelu vodio isti četverac, ne složivši se praktički ni oko čega. Već prvo pitanje moderatora Ernesta Marinkovića – je li gradnja plutajućeg terminala predviđena Prostornim planom ili ne, posve je podijelilo stavove, pa su tako Komadina i Ahmetović objašnjavali da nije, navodeći da je predviđen isključivo dolazak brodova koji će, po pristajanju uplinjeni prirodni plin puštati u mrežu, a ne njihov trajni privez, dok su Dorić i Ćorić tvrdili da je projekt posve u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom, pozivajući sve prisutne da se i sami u to uvjere iščitavajući Prostorni plan Primorsko-goranske županije.


Komadina i Ćorić tijekom rasprave su se nekoliko puta verbalno sukobili, po pitanju LNG terminala, ali i Marišćine. Dijametralno suprotni bili su i svi ostali odgovori, na pitanja o ekonomskoj isplativosti terminala, ekološkoj prihvatljivosti, koristi za lokalnu zajednicu, sigurnosti opskrbe plinom i tako redom, do kraja rasprave, kada su pitanja postavljali i prisutni građani.