Rab je poseban otok između ostaloga baš zato što ima poseban miris. Kada ljudi siđu s trajekta, uvijek se začude kako ovdje lijepo miriše. Sada je cijela ta priča ugrožena. Ako se branje ne zaustavi, pretvorit ćemo se u goli kamen – upozorava Kristofor Štokić koji smatra da je nazakoniti posao »kratkog daha«
RAB » Problem branja smilja koji je evidentan i na drugim dijelovma Jadrana posebno je izražen na Rabu, otoku iznimno bogatom samoniklim biljem. Kao i drugdje, i ovdje je priča ista – prema riječima dijela domicilnog stanovništva, zbog interesa tvrtki koje prerađuju ovu biljku i skupo prodaju proizvode od nje, smilje se bere bez kontrole i pažnje, što bi moglo dovesti do izumiranja »madriža«, kako ga zovu Rabljani, na njihovom otoku.
– Početkom srpnja na južnom dijelu Raba pojavili su se berači, domaći ljudi te ljudi izvana. Oni beru neselektivno na terenima pod ingerencijom Hrvatskih šuma, ali upadaju i na privatne parcele, bez dozvole. Neki su čak rekli da ih nije briga i da im je svejedno što će biti sa smiljem. Pojedinci kažu »pustite ljude da rade i zarade«, ali ne razumiju da je na ovaj način taj posao kratkog daha – kaže Kristofor Štokić, čelnik rapskog SRP-a i jedan od najglasnijih protivnika branja smilja i ostalih samoniklih biljaka.
Štokić napominje da se sličan scenarij već odigrao u Italiji i Španjolskoj koje, kaže, imaju katastrofalne posljedice ovakve berbe.
– Rab je poseban otok, između ostaloga baš zato što ima poseban miris. Kada ljudi siđu s trajekta, uvijek se začude kako ovdje lijepo miriše. Sada je cijela ta priča ugrožena. I nije to samo smilje, jer na red će doći i kadulja, majčina dušica, mirta i primorski vrijesak. Ako se branje ne zaustavi, pretvorit ćemo se u goli kamen. Mi kao partija tražimo trenutačnu obustavu branja. Radi se o čistom interesu profita, a ne društva – rekao je Štokić.
Pravila »na papiru«
Svaka priča o mogućem uništavanju smilja dolazi do onih koji su, po mišljenju domicilnog stanovništva, najviše krivi – Ministarstva zaštite okoliša i prirode i Hrvatskih šuma. No iz ovih ustanova kažu da je sve u skladu s propisima i uredno.
– Člankom 64. novog Zakona o zaštiti prirode propisano je ishođenje dopuštenja Ministarstva zaštite okoliša i prirode za komercijalno korištenje divljih vrsta koje su prema starom Zakonu o zaštiti prirode bile u kategoriji zaštićenih vrsta, dakle i za sakupljanje smilja u komercijalne svrhe – kaže Tomislav Marinović, glasnogovornik resornog ministarstva. – Uprava za zaštitu prirode Ministarstva zaštite okoliša i prirode izdaje godišnja dopuštenja za sakupljanje i komercijalno korištenje smilja. Dopuštenjem Ministarstva zaštite okoliša i prirode za komercijalno korištenje smilja propisani su uvjeti sakupljanja. Propisano je razdoblje u kojemu je sakupljanje dopušteno na pojedinim područjima, 30-50% grmova mora biti u punom cvatu, dopušteno je brati samo nadzemni dio biljke i to ručnim alatima poput srpa, noža i škara, a bez upotrebe motornih ili mehaničkih pomagala, napominje Marinović, koji preporučuje svima koji su uočili da se smilje bere na nepropisan način, da to prijave inspekciji zaštite prirode putem web obrasca na www.zastita-prirode.hr ili izravno područnom uredu inspekcije na kojem se prekršaj dogodio.
Pravilnik šumarije
Iz Hrvatskih šuma objašnjavaju da su oni donijeli vlastiti Pravilnik o korištenju nedrvnih šumskih proizvoda, koji određuje da sakupljači trebaju ishoditi dozvolu od organizacijskih jedinica HŠ za skupljanje na područjima kojima gospodare HŠ, odnosno šumskom zemljištu u vlasništvu RH.
– U slučaju kad se nedrvni šumski proizvodi sakupljaju u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa, ugovorom se reguliraju mogućnosti njihova sakupljanja i ubiranja uz prethodno ishođenje dopuštenja i uvjeta Ministarstva zaštite okoliša i prirode. HŠ d.o.o. se pri sklapanju ugovora o sakupljanju zaštićenih vrsta strogo drže količina i uvjeta koje je sakupljaču svojim Rješenjem propisalo Ministarstvo zaštite okoliša i prirode. Također, gore spomenutim Pravilnikom određen je način sakupljanja – da ne dođe do narušavanja strukture sastojine staništa, da nakon branja i odsijecanja biljaka ostane jedna trećina radi obnove rasta vrste, da se ne dozvoli branje neke vrste, ako se pojavljuje pojedinačno i ako bi branjem prijetilo izumiranje te vrste na tom lokalitetu i da se prilikom branja ili drugih aktivnosti ne oštećuje ostala vegetacija.
Iz HŠ-a su nam objasnili i vremenske okvire u kojima je dopušteno branje smilja. Sukladno stručnom mišljenju Državnog zavoda za zaštitu prirode od 25. travnja 2014. godine, dopušteno je sakupljati svježu herbu smilja na području Dubrovačko-neretvanske županije, te na otocima Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Zadarske županije i cijelog otoka Paga u razdoblju od 1. lipnja do 1. kolovoza. Na ostalim područjima sakupljanje svježe herbe smilja dopušta se u razdoblju od 15. lipnja do 15. kolovoza. U svrhu oporavka populacije smilja i smanjenja utjecaja sakupljanja, nije dopušteno sakupljanje svježeg smilja u razdoblju od 1. kolovoza do 1. listopada na području Dubrovačko-neretvanske županije te otocima Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Zadarske županije uključujući i otok Pag, te u razdoblju od 15. kolovoza do 1. listopada na ostalim područjima sakupljanja. Ponovo je dopušteno sakupljanje svježe herbe smilja u drugom periodu cvatnje, odnosno u razdoblju od 1. listopada do 31. prosinca.
