U Peknjici, obnovljenoj kućici koju su arheolozi prethodno koristili za pohranu iskopanih nalaza, izloženi su najvredniji nalazi iz ranokršćanskog crkvenog kompleksa otkrivenog u blizini Sv. Vida Miholjica
SVETI VID MIHOLJICE U sklopu proslave blagdana sv. Mihovila, zaštitnika mjesta Sveti Vid Miholjice, u tom naselju nadomak Malinske upriličeno je jedno, više no zanimljivo događanje. U tzv. Peknjici, nevelikoj građevini smještenoj uz mjesni dom, tom je prilikom javnosti svečano predstavljena arheološka zbirka posvećena prezentaciji nalaza pronađenih na arheološkom lokalitetu Cickini, jednom od najvećih i zasigurno najinteresantnijih otočnih lokaliteta na kojima se već neko vrijeme odvijaju opsežna istraživanja.
U više no prikladno uređenom prostoru u središtu Svetog Vida, otočanima su tako na jednom mjestu napokon predstavljeni silni nalazi koje je, sustavno radeći na lokalitetu skrivenom u šumovitoj unutrašnjosti Općine Malinska-Dubašnica, pronašla, registrirala i restaurirala ekipa arheoloških stručnjaka predvođena Rankom Starcem, arheologom i kustosom Arheološkog odjela riječkog Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja, pod čijim se okriljem već više od desetljeća sustavno istražuje taj atraktivan i nalazima bogat lokalitet.
Područje koje arheolozi istražuju i koje je sad, kroz arheološku zbirku u Svetom Vidu, napokon nešto bolje prezentirano, smješteno je na šumovitom lokalitetu udaljenom od mora, u blizini glavne kopnene komunikacije koja je u antičko doba povezivala dva najveća otočna urbana središta – Krk (iliti antički Curicum) te Fulfinum, grad na području Omišlja. Zanimljiv je i vrijedan pokretni nalaz i mali kameni žrtvenik koji je podigao izvjesni Rimljanin Quintus Fonteus Maximus posvetivši ga božici Diani.
Taj je nalaz, kao i mnoštvo drugog antičkog materijala bio ugrađen u sam kompleks, što nije neuobičajeno jer se materijal u to doba često »reciklirao«, objasnio je Starac, dodajući da je sad napokon »oživljeni« kompleks, prema svemu sudeći, bio napušten koncem 7. ili početkom 8. stoljeća, kad trajno nestaje u vatri i paljevini. Voditelj istraživanja lokaliteta Cickini uvjeren je da arheologe na tom lokalitetu u »nastavku kopanja« očekuju još mnoga otkrića i iznenađenja.
Od šupe do muzeja
U netom obnovljenoj i dojmljivo uređenoj kućici, koju su arheolozi prethodno koristili za privremenu, »radnu« pohranu iskopanih nalaza, izloženi su neki od najvrednijih nalaza iz tog ranokršćanskog crkvenog kompleksa koji, s obzirom na to da se nalazi u neposrednoj blizini Sv. Vida Miholjica, ima potencijal postati i važnim kulturno-turističkim odredištem. U red najatraktivnijih i najvrednijih nalaza svakako spada dobro očuvani, monolitni krsni zdenac.
A da su s tim, uvjetno rečeno muzejom, ne samo Sv. Vid već i općina Malinska-Dubašnica i cijeli otok Krk dobili vrijedan novi kulturni objekt, ocijenili su prigodom svečanog otvorenja arheološke zbirke i općinski načelnik Malinske-Dubašnice Robert Anton Kraljić, kao i omišaljski župnik vlč. dr. Anton Bozanić, inače vrlo anagažiran na pisanju monografija o povijesti krčkih mjesta.
Općinski načelnik tom je prilikom najavio i nastavak prakse »lokalnog financijskog i materijalnog podupiranja« istraživanja ne samo tog, već i niza drugih lokaliteta i arheoloških nalazišta iz ranokršćanskih, antičkih, pa čak i ilirskih vremena, poput Gradine u blizini Porta. Nakon što su okupljeni mještani i brojni gosti razgledali novootvoreni izložbeno-muzejski prostor, u susjednom mjesnom domu uslijedilo je vrlo zanimljivo predavanje kustosa zbirke Ranka Starca koji je, osim za prezentaciju nalaza i nalazišta, okupljanje iskoristio i za zahvalu mještanima Sv. Vida Miholjica na neprocjenjivoj pomoći u organizaciji i provedbi višegodišnjih radova na tom lokalitetu.
Cickini su u fokusu arheologa još od 2002. godine kad su ondje krenula istraživanja na otprije poznatom, ali dotad neistraženom kasnoantičkom, odnosno ranokršćanskom i ranobizanstkom naseobinsko-sakralnom sklopu lociranom u šumi iznad Sv. Vida, istaknuo je Starac.
Ostaci pseudobazilike
Na mjestu ostataka 30-ak metara duge crkve, uz podršku i pomoć lokalne zajednice, najprije su izvedena sondiranja, a potom i opsežna ručna iskapanja koja su arheologe s vremenom dovela do iznenađujuće bogatog nalaza – kompleksa koji se prostire na oko 5 tisuća kvadrata, i to unutar čestice koju je općina prije početka radova »namjenski« otkupila od njenih dotadašnjih vlasnika. U onom već pregledanom, istraženom i konzerviranom dijelu Cickini su »iznjedrili« ostatke pseudobazilike – sakralne građevine ravenatskog tipa u obliku latinskog križa koju stručnjaci datiraju u 6. stoljeće po Kristu.
Uz baziliku se nalazi i cijeli niz pomoćnih prostorija, ali i zanimljiv prostor baptisterija gdje je, »u komadu« i sačuvan, pronađen i spomenuti monolitni krsni zdenac – najstarija kamenica na otoku Krku, ali i Kvarneru, lijep tisućljeće i pol stari artefakt koji je, kaže Starac (uz onaj skromni u krčkoj katedrali te drugi, nešto velebniji, u Baški), vjerojatno jedan od važnijih elemanta postupka pokrštavanja novokrštenika koji se u to doba intenzivno provodio na ovom području, pa tako i na Krku.
