Klana je mjesto bogate kulturno-povijesne baštine. Nikakvo čudo što u takvom naselju, pri Katedri čakavskog sabora djeluje Društvo za povjesnicu Klana. Predanim radom i upornošću došli su do još jednog izuzetno vrijednog otkrića. Priča kaže ovako – ponukan stoljetnim prepričavanjem žitelja klanjskog kraja o postojanju sela Paka i seljana koje su zvali Pačići, te crkve sv. Marije Magdalene u srcu šume, oko šest kilometara sjeveroistočno od Klane, pisao je Ivan Šnajdar, prof. emeritus u šestom zborniku Društva za povjesnicu Klana. Na stranici 415. citiranog Zbornika navodi:
– Sjećanja koja su sačuvana do današnjih današnjeg dana govore o ostacima nekih građevina oko današnjeg raskršća na Mandaleni, koji se danas ne mogu vidjeti. U proljeće 1996. Povijesno je društvo pod vodstvom arheologa organiziralo pretraživanje lokaliteta Mandalena. Rezultat je bio pronalaženje lokacije lijevo od raskrižja, na kojoj su pronađeni ostaci neke građevine. S obzirom na karakterističan položaj pretpostavlja se da su to ostaci crkve sv. Mandalene, ali pravu istinu ćemo znati tek nakon organizirana iskapanja i detaljnog istraživanja te šire lokacije.
U svrhu daljnjih istraživanja za to je područje sačinjen geodetski elaborat, no dalje od toga nije se išlo.
Kamenčić otkrića
Nakon 22 godine, 2. lipnja 2018. godine braća Anton i Ivan Starčić ciljano su sondirali teren u blizini ranije utvrđene lokacije i tridesetak centimetara ispod površine zemlje naišli na omanji kamen na kojem je bila žbuka. Bilo je to dovoljno da se krene u daljnje iskopavanje. Kada se oslobodilo nekoliko dužnih metara zida temelja građevine o tome je pismeno od stane Katedre čakavskog sabora – Društva za povjesnicu Klana o nalazu javljeno Konzervatorskom zavodu u Rijeci, Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci, Šumariji Klana i Općini Klana. Potom je »radilište« pregledao arheolog Ranko Starac iz Povijesnog muzeja u Rijeci, te na osnovi indikacija utvrdio da se vjerojatno u ovom slučaju radi o crkvi, (140 cm široki ulaz na čelnom zidu debljine 80 centimetara okrenutom prema zapadu). Tada su se braći Starčić u iskapanju pridružili članovi Društva za povjesnicu Klana: Mario Taučer, Igor Starčić, Duško Štemberger, Igor Štemberger i Željko Laginja. Otkopavanje je pod nad zorom arheologa Ranka Starca nastavljeno i na svjetlo dana izašli su temelji građevine vanjskih dimenzija 7,20 m x 11,70 m, te djelomično popločeni pod s kružnom apsidom unutar ziđa. Arheolog Ranko starac konstatirao je da se radi o crkvi građenoj u XIV. stoljeću, te dodao da je to tip crkve koja je tipična za istarsko područje. Najbliža crkva tog tipa nalazi se u Brseču – crkvica sv. Marije Magdalene, vanjskih dimenzija 4,60 mx7,30 m.
Otkopavanje je bilo otežano korjenitim raslinjem lipe i lijeske, a treba još otkloniti i pet stabala jele debljine 30 do 50 centimetara.
Braći Starčić u iskapanju pridružili su se članovi Društva za povjesnicu Klana: Marijo Taučer, Igor Starčić, Duško Štemberger, Igor Štemberger i Željko Laginja.
Paka i Pačići
Zašto baš pretpostavka da se radi o crkvi sv. Mandalene u selu Paka? Jer postoje pisani dokazi o postojanju naselja i crkve. Primjerice, na planu prvog Franciskanskog katastra za k. o. Klana iz 1819. godine, na tom lokalitetu grafički je na mapi označen jedan objekt uz koji piše »Wertazi od Marie Magdalene«, a u pisanom dijelu katastra čestica oznake zgr. 157 ruin/ruševina pov. 15 čhv/54 m2. Izgleda da je tada objekt pogrešno identificiran kao ruševina crkve, jer je tlocrtna površina otkrivene crkve sv. Marije Magdalene 86 m2. Potom, barun Antonio Panizzoli, vlasnik klanjske gospoštije sačinio je 15. rujna 1653. godine oporuku u kojoj, između ostalog, zavješta: Crkvi sv. Marije Magdalene u Paki (Mlaka) četrdeset fjorina za nabavku oltarne pale i nove ključaonice. A tu je i zapis goričkog povjesničara Martina Baučera (1595.-1668.) u knjizi »Zgodovina Norika in Furlanije« tiskane 1663. godine na str. 23. između ostalog navodi: »Pravi izvir Timava v resnici nahaja se pod Japodskimi Alpami pri vasi Paka.« Ili u prijevodu – pravi izvor (rijeke) Timavo zaista se nalazi ispod Japodskih Alpa kod sela Paka.
A selo Paka bilo je locirano na sjeverozapadnom rubu plodne ravnice Mlaka na 705 metara nadmorske visine u neposrednoj blizini Vele vode, izvora slovenske ponornice rijeke Reke/tal. Timavo.
Selo Paka nalazilo se podno prostrane zaravni Gumance, na prometnici zvanoj »Jarbolski put« poznat po tome što su se tuda iz »goranje šume« za Rijeku prevozili jarboli, bordunali i druga drvena građa potrebna za gradnju jedrenjaka.
