U Lici opet krizna situacija: nakon privremeno riješenih problema s nasiljem povezanim s dijelom brojne romske populacije, ovog puta ključa u Vrhovinama, maloj općini s dominantnim srpskim stanovništvom. 

   Dva vijećnika iz Vrhovina, nezavisni Miro Matijević i HSS-ov Slaven Orešković, podnijeli su zahtjev da se Općina Vrhovine, koja se nalazi usred Like i za vrijeme Domovinskog rata je bila pod žestokom agresijom i okupacijom srpske vojske, preimenuje ni više ni manje nego u SAO Krajina! 

   Direktan povod za neobičan zahtjev Matijevića i Oreškovića višemjesečno je odbijanje načelnika Vrhovina Milorada Delića iz SDSS-a da javno, putem lokalnih medija, prije svega Radija Otočac, osudi pisanje četničkih grafita u zaseoku Čorci naseljenom Hrvatima. Iako je Općinsko vijeće još prije nekoliko mjeseci donijelo odluku kojom se Delića obvezuje na osudu pisanja uvredljivih četničkih grafita, on kaže da to greškom nije proveo. No ističe još jedan zanimljiv detalj. 

   – Treba znati, uostalom, da je jedan Hrvat nacrtao te četničke grafite, a ne Srbin, kazao nam je SDSS-ov načelnik Vrhovina Milorad Delić koji je na jednom lokalnom portalu izjavio da »ne zna tko je to napisao ali zna da to nisu bili Srbi«. Njegov predsjednik Općinskog vijeća, SDSS-ovac Nikola Ivančević, kaže da je Delić vjerojatno, kako je jako zaposlen čovjek, zaboravio na objavu javne osude četničkih grafita. 

  Prebrojavanje zrnaca

Nezavisni vijećnik Miro Matijević, koji je nedavno bio uspješno angažiran u razotkrivanju kriminala i nasilja iz dijela romske zajednice prema pripadnicima i srpskog i hrvatskog naroda, smatra da je riječ o opasnoj zamjeni teza kojom se relativizira ponašanje pojedinaca i grupa iz većinskog srpskog naroda. 

   – Točno znam, imenom i prezimenom, tko je ispisao četničke grafite: jedan dječak koji je srpskog porijekla i u Vrhovinama je bio na praznicima, a s njim je u ispisivanju grafita bila jedna djevojka također srpskog podrijetla, kaže Matijević. Prema njegovom mišljenju takvi ispadi nisu slučajnost, jer djeca su maloljetna i nisu kazneno odgovorna, a ponašanje odgovornih u Općini pokazuje da nema slučajnosti. 

   – Djeca slijede razmišljanja svojih roditelja kojih nije nemali broj u pokušaju ostvarenja određenog plana SDSS-a na ovom području. Ovdje je SDSS političko-interesna banda kojoj je cilj provođenje nasilja i provociranja po Vrhovinama kako bi se dodatno narušili međunacionalni odnosi i provodila protuhrvatska politika, kaže Matijević te objašnjava kako se protuhrvatska politika može izraziti i brojčano. 

   On tvrdi, naime, kako je prema popisu stanovništva iz 2001. u Vrhovinama bilo 498 Srba i 348 Hrvata. Samo desetak godina kasnije, 2011. broj Srba se povećao na 1.108, a Hrvata pao na 176. U postocima: Hrvati su za samo jedno desetljeće sa 38 pali na jedva 12 posto. 

  Krivotvorenje popisa

Prema Matijeviću, jedan od razloga povećanja broja Srba, a smanjenja broja Hrvata – krivotvorenje je popisa. 

   – Na mojoj nezavisnoj listi za lokalne izbore bilo je deset osoba, od čega se njih pet izjašnjavalo Hrvatima, a pet Srbima. Međutim, na izbornim listama uz imena mojih kandidata namjerno su se pojavili krivi podaci o nacionalnosti, i to tako da su Srbi ostali Srbi, a broj Hrvata se smanjio. Dvije gospođe više nisu bile Hrvatice nego im je u rubrici nacionalnost navedeno »nepoznata«, dok je jedan kandidat postao Albanac, kaže Matijević. Jedan od tih kandidata kojem je promjenjena nacionalost je Marcel Orešković, mladić iz Vrhovina koji se, kaže, kao i cijela obitelj, oduvijek izjašnjava Hrvatom. 

   – Ja sam Hrvat, običan i ni po čemu poseban, ali Hrvat. Ne znam kao sam mogao postati Albanac, kaže Orešković. 

   U popisu stanovništva Petar Jović, koji je prije 52 godine iz Like otišao put Kanade pa se nedavno vratio, želio se deklarirati onako kako se osjeća – Kanađaninom agnostikom. 

   – A kad ono i ja sam po popisu trebao postao Srbin! Kako, nije mi jasno, osim što mogu zaključiti da je SDSS koji je provodio popise, manipulirao činjenicama kod izjašnjavanja građana oko nacionalnog opredjeljenja. Točno ću vam reći kako je bilo. Došao je k meni SDSS-ov predsjednik Općinskog vijeća Vrhovina Nikola Ivančević i pitao me za nacionalnost i vjeroispovjest. K’o iz topa sam mu rekao: Kanađanin-agnostik. A on će meni: ti si Srbin-pravoslavac. U statistici sam postao ono što nisam – Srbin, kaže Jović s kojim se Nikola Ivančević ne slaže. 

Kazneno djelo?

Matijević smatra da se navodna krivotvorenja rade s ciljem da se kroz popise prikazuje što manji broj Hrvata, ispod 15 posto, kako ne bi realizirali pravo na svog zamjenika Općine. Upravo zato nedavno je podnio kaznenu prijavu protiv Milorada Delića i Nikole Ivančevića, među ostalim i zbog sumnje u krivotvorenja popisa stanovništva i popisa birača. 

   – Popisi su se krivotvorili kako bi se umanjio broj Hrvata. To mogu i dokazati, kaže Matijević. Tvrdi da se Vrhovine pod SDSS-om godinama pripremaju za nešto što je sigurno usmjereno protiv hrvatskih nacionalnih interesa i hrvatskog naroda koji tamo živi. 

   – Od Vrhovina se stvara izolirana sredina, geto u kojem je i pošten srpski narod prepušten na milost i nemilost kriminalcima koji tamo provode neprijateljsku politiku sličnu onoj čije posljedice još svi trpimo. Samo što su ovaj put perfidnije i kvalitetnije organizirani nego početkom devedesetih. I zato smatramo da je opravdan naš zahtjev da se Vrhovine preimenuju u SAO Krajinu, jer se time priznaje realno stanje i stvari nazivaju pravim imenom, kaže Matijević uz pojašnjenje kako s indignacijom odbacuje sve tvrdnje o tome da je srbomrzac. Prilaže i dokaz: na njegovoj listi pola kandidata bili su Srbi. I u šetnji Vrhovinama, u što smo se mogli uvjeriti, prilazili su mu Srbi s otvorenim molbama da im pomogne oko problema koje imaju s općinskim vlastima i SDDS-om. 

   Načelnik Općine Milorad Delić pak ima suprotno mišljenje. 

Sporni put i dvorište

Radojka Vukmirović, koja je srpske nacionalnosti i rat je provela u izbjeglištvu u Beogradu, a poslije u Zagrebu, živi u neposrednoj blizini Milorada Delića. Njena je stogodišnja kuća udaljena od njegove možda 400 metara. Nasuprot kuće, na udaljenosti od desetak metara, nalazi joj se štala i malo skladište. Između se, dakle, nalazi dvorište na kojem ona boravi ili se okreću vozila osoba koje je posjete. Upravo to njeno dvorište zanimljivo je SDSS-ovom načelniku Miloradu Deliću koji si prolazeći kroz njega skraćuje put do dva ki kilometra udaljenog Slavka Trtice s kojim se bavi turizmom. 

   – Delić je krivotvorenjem određenih potpisa napravio put kojim bez moje suglasnosti prelazi kroz koje malo imanje. Teška vozila koja su prolazila na tri, četri metra od kuće, napravila su velika oštećenja. Zidovi su mi popucali pa se bojim da će se kuća samo urušiti. Žrtva sam njegovih poslovnih planova po kojima on preko mojeg dvorišta želi trajno povezati svoj pansion sa zemljištem njegovog partnera koji je dobio 47 hektara općinskog zemljišta u zakup i zajedno se bave turizmom. Koliko je meni poznato, čak 100 hektara je podijeljeno između članova SDSS-a, njihove rodbine i prijatelja. Na toj zemlji je nekad bila općinska poljoprivredna zadruga koja je ugašena, a sada na njoj neki ostvaruju goleme poticaje. Očito im ja smetam pa se zato Delić prema meni ponaša ružno, agresivno, šeće mojim imanjem kao da je njegovo, nešto premjerava. Da se zaštitim od takvog kriminala i lopovluka koji dolaze iz Općine Vrhovine, stavila sam ogradu. Htjela sam spriječiti daljnji prolaz. Onda je s njim došla policija koja ga je zaštitila, a mene jadnu i staru sa sestrom i bratom na silu su izvukli iz dvorišta. Stala sam na svoju ogradu i rekla im: Ne može dalje. Maknuli su me, a ja sam od šoka završila u bolnici. Prije četiri mjeseca kroz moje dvorište projurio je kamion. Gotovo da me udario. Skakanjem sam se jedva spasila, kaže Radojka Vukmirović te potvrđuje da joj je u pomoć protiv moćnih pojedinaca iz vlasti prvi pritekao, kad joj je kao nemoćnoj ženi koja tu sama povremeno živi s bratom pomoć zatrebala, upravo Miro Matijević. 

  Insceniran slučaj

– Dok se on nije pojavio, dva puta je Deliću asistirala policija da bi se nakon istrage utvrdilo da je Delić policiju doveo u zabludu i sada ga se kazneno goni. Matijević od mene ništa nije tražio, ništa mu nije bilo teško, a puno nam je pomogao, kaže Vukmirović. Igrom slučaja SDSS-ov predsjednik Izvršnog vijeća Vrhovina Nikola Ivančević bliska je rodbina Radojke Vukmirović. 

   – Ona mi je bliski rod, al’ kad kaže ovo što kaže i kad tako razmišlja o načelniku Deliću, e onda mi više nije rod, javno se odrekao Ivančević svoje rođakinje. Načelnik Delić taj sukob sa Radojkom Vukmirović, ženom srpske nacionalnosti – relativizira. 

   Milorad Delić je pod jakim udarom dijela stanovnika Vrhovina, i to bez obzira na njihovu političku i nacionalnu pripadnost. Činjenica je da postoje brojni dokazi da se favoriziraju SDSS-u lojalni Srbi. Ali je isto tako činjenica da brojni Srbi ne podržavaju politiku SDSS-a i Milorada Delića. Delić je pak sklon zaključku kako Srbin nikada ne može biti čist. 

   – Ako mu se i ne može, opet mu se treba nešto prišiti. I to samo da bi se nekom morao pravdati. A ja se sigurno neću pravdati Miri Matijeviću, kaže Delić koji odbacuje i pomisao da mu se ime nalazilo na tjeralicama u Srbiji zbog navodnog kriminala, o čemu je u kaznenoj prijavi protiv njega pisao Miro Matijević, općinski vijećnik koji mu je zagorčio život. 

  Ustavna prava

Matijević smatra da već činjenica da nema suvislog odgovora na konkretne optužbe ukazuje da je zahtjev za proglašenje Vrhovina SAO Krajinom opravdan. 

   – Komentare Delića o Srbima kao uvijek krivima smatram folklorom koji treba po dobro razrađenim klišeima zaustaviti sve ostale priče o njihovom kriminalu i šovinizmu. Obećajem da im to ovog puta neće proći i da je gotovo s abolicijama te da će konačno početi odgovarati pred zakonom kao i Hrvati. Nažalost je notorna činjenica da Hrvati nemaju, a trebali su imati, manjinskog zamjenika načelnika Općine. Delić nema odgovor zašto je to onemogućavao te i dalje onemogućava. To je naše ustavno pravo i dok se to ne riješi zvat ću policiju na svaku sjednicu Općinskog vijeća koje ću prijavljivati kao nelegalan skup. Sve dok se hrvatski ustav i zakoni ne budu provodili u Vrhovinama, i dalje ćemo inzistirati na promjeni naziva u SAO Krajinu, kaže Matijević.