snimio Vedran Karuza
Ova regionalna samouprava od 1993. do danas doživjela je itekako vidljive iskorake, ona je po svim pokazateljima razvijenosti u samom hrvatskom vrhu, ocijenio je Komadina, uz podsjećanje da danas Primorsko-goranska županija obuhvaća 36 jedinica lokalne samouprave, i to 14 gradova i 22 općine.
RIJEKA – Primorsko-goranska županija proslavila je danas rođendan, 25. godišnjicu osnutka, na svečanom prijemu na kojem su se okupili predstavnici Sveučilišta, lokalnih vlasti, županijskih i državnih ustanova, Hrvatske vojske, saborski zastupnici, članovi Županijske skupštine i brojni drugi uzvanici, među kojima i bivši župani i predsjednici bivših saziva Skupštine, te nekadašnji članovi županijskih poglavarstava i pročelnici.
– U pripremi dokumentacije za izradu monografije o PGŽ koju ćemo predstaviti idućeg tjedna, uočio sam i izvještaj s konstituirajuće sjednice prvog saziva Županijske skupštine iz travnja 1993.godine objavljen u Novom listu. Naslov tog novinskog teksta bio je „Županija poleta i prosperiteta“. S današnjim odmakom mogu reći da je to bila vizionarska urednička oprema. Jer, možda nismo poletjeli daleko i visoko koliko bi svi mi željeli, ali smo otišli mnogo dalje od drugih hrvatskih krajeva. Naša je želja izgraditi županiju po mjeri čovjeka, i uvjeren sam da ćemo u tome uspjeti. Svima koji ste tome pridonijeli još jednom od srca zahvaljujem, rekao je u svom govoru župan Zlatko Komadina.
Ovogodišnji dobitnici godišnjih županijskih nagrada su zbor KUD-a Učka Matulji za uspjeh na svjetskoj smotri u St.Petersburgu, te dr. Jonatan Lerga s Tehničkog fakulteta, čiji su radovi o matematičkim algoritmima za obradu biomedicinskih signala objavljeni u prestižnim svjetskim časopisima. Dobitnici nagrada za životno djelo su prof. dr. Pavao Komadina kao dugogodišnji dekan Pomorskog fakulteta za svoj doprinos pomorstvu, te Božo Mimica za doprinos kulturi i numizmatici, dok je počasnim građaninom PGŽ proglašen stožerni general, rođeni Bribirac, Anton Tus.
– Počašćen sam ovim priznanjem i drago mi je da sam ovdje kao ponosni Primorac, Bribirac i Riječanin, jer ja sam sve to. Želim posebno istaknuti povijesnu ulogu ovoga kraja i njegovih ljudi tijekom Domovinskog rata 1991. godine, kad je ovaj prostor Primorsko-goranske županije, zajedno sa Istrom, riješio bitku za zapadni dio Like i spriječio daljnji prodor okupatora. Time smo sačuvali prostor od Karlobaga preko Velebita do Karlovca, a u tome su vodeću ulogu igrale upravo postrojbe iz PGŽ, Rijeke i Istre. No, jednako tako ističem i ulogu ovoga kraja u ratu od 1941. do 1945., kad su Istra, Rijeka i Zadar vraćeni Hrvatskoj, da bi na temelju toga mi 1991. do 1995. godine došli do toga da je Hrvatska postala samostalna, kao i takva obranjena. Time je krug zatvoren, istaknuo je u svom govoru general Anton Tus, koji je sa 13 godina postao pripadnikom partizanskih postrojbi, a 1991. postao prvi načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske.
Ova regionalna samouprava od 1993. do danas doživjela je itekako vidljive iskorake, ona je po svim pokazateljima razvijenosti u samom hrvatskom vrhu, ocijenio je Komadina, uz podsjećanje da danas Primorsko-goranska županija obuhvaća 36 jedinica lokalne samouprave, i to 14 gradova i 22 općine.
– Činjenica da danas slavimo 25. rođendan PGŽ pokazuje da nisu bili u pravu oni koji su sumnjali u mogućnost da županije istinski zažive. Vjerujem da su naši građani ponosni što mogu svjedočiti županijskim projektima novih škola, školskih sportskih dvorana, specijalnih bolnica, trajektnih pristaništa, novih cesta, ali i našim brojnim ulaganjima u zaštitu kulturne, prirodne i povijesne baštine. Uz sve to smo podigli razinu transparentnosti i učinkovitosti upravljanja javnim novcem, o čemu svjedoče bezuvjetna mišljenja državne revizije«, rekao je Komadina na kraju.
Podsjetio je da Županija upravlja s više od stotinu ustanova i trgovačkih društava, od čega je 70-ak osnovnih i srednjih škola, te učeničkih domova, i osam zdravstvenih ustanova s 1.900 zaposlenih, a tu je i Zavod za javno zdravstvo, Zavod za hitnu medicinsku pomoć, Ljekarna „Jadran“, Dom zdravlja, specijalne bolnice u Opatiji, Crikvenici, na Rabu i Velom Lošinju te niz drugih ustanova. Putem tih institucija Županija upravlja sa oko milijardu kuna godišnje.
