ZAGREB – Kampanja za predsjedničke izbore potonula je u gotovo posvemašnju monotoniju. Ništa se u njoj ne događa, nema konfrontacija kandidata, što svugdje u svijetu najviše zanima građane i medije, pa ne čudi da je javnost izgubila interes za ovu izbornu utrku. Aktualnu kampanju još se prati uglavnom na razini rezultata anketa koji se povremeno objavljuju. Na predsjedničkim kandidatima je, dakle, da probude zanimanje za predstojeće izbore.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović ništa još nije promijenila u svom pristupu nakon što je prije tri tjedna odradila i službenu kandidaturu. I dalje je distancirana od kampanje. Mjesecima se čekala ta njezina kandidatura, sada se čeka izborni program Kolinde Grabar-Kitarović, a u međuvremenu ona, tvrdi, nastavlja redovno obnašati predsjedničku dužnost.

Miroslav Škoro pokušava svojoj kandidaturi dodati određenu međunarodnu dimenziju.

Ovog je tjedna boravio u Europskom parlamentu u Strasbourgu, gdje je zastupnicima frakcije Europski konzervativci i reformisti (ECR) govorio o vlastitoj viziji Hrvatske u okviru Europske unije. Taj mu je posjet organizirala europska zastupnica Ruža Tomašić, koja podržava Škoru, a pripada ovoj parlamentarnoj grupaciji desnijoj od EPP-a.

Skroman odaziv

Zoran Milanović obilazi Hrvatsku i komentira dnevnopolitička zbivanja, a doznajemo da će uskoro otputovati u – Cork. Ne namjerava bivši premijer iznenadno iseliti u taj drugi najveći grad u Irskoj nego planira tamo razgovarati s Hrvatima koji su tamo došli posljednjih godina.

U njegovom izbornom stožeru naglašavaju da Milanović »ne ide po glasove«, budući da je malo vjerojatno da će na dan izbora netko iz Corka potegnuti do 250 kilometara udaljenog Dublina samo kako bi glasovao u hrvatskom veleposlanstvu. Osim toga, jako malo Hrvata u Irskoj sudjeluje na izborima. Na nedavnim europskim izborima njih 53, na izborima za Sabor 2016. tek jedan, a u drugom krugu prošlih predsjedničkih izbora 18.

HDZ je oštro napadao Milanovićevu vladu zbog iseljavanja iz Hrvatske, poslije pristupanja EU-u, ali taj trend nije prestao sa smjenom vlasti. Predsjednica Republike naročito se angažirala s tim u vezi, upozoravajući i Vladu Andreja Plenkovića da mora donijeti demografske mjere koje će barem ublažiti razmjere iseljavanja.

Zov Hrvatske

– Vojnu agresiju smo zaustavili, Hrvatska je pobijedila. No, Hrvatska je danas, a posebice Slavonija, ponovno ugrožena. Ugrožena je iseljavanjem i izumiranjem, izjavila je jednom Kolinda Grabar-Kitarović.

Ona u svojim susretima s Hrvatima u inozemstvu stalno apelira na njih da se vrate, pa im je tako i prije mjesec dana u Pittsburghu rekla »Hrvatska vas zove«. Milanović je tijekom kampanje u više navrata govorio o ovom problemu, demantirajući ocjene da ljudi iseljavaju zbog neke konkretne vlade. No, ipak je krivca pronašao i u HDZ-u.

– Hrvatska je zemlja u kojoj nema jednakosti, jednakih šansi za uspjeh. To vidimo svaki dan i zato ljudi odlaze. Odlaze zato što vide da je, i kad ulože veliki trud i kad igraju po pravilima, uspjeh sve dalje i dalje. Nažalost, to je posljedica Hrvatske koja već 30 godina stenje pod jarmom HDZ-a. HDZ je kartel, ako si uz njih uspjet ćeš, ako nisi, nemaš šanse, istaknuo je ljetos predsjednički kandidat SDP-a.

Premijer Plenković nerijetko je relativizirao iseljavanje iz Hrvatske, objašnjavajući da i druge nove članice EU-a, poput Poljske, Rumunjske i Litve, ostaju bez stanovnika, kojima je omogućena sloboda kretanja, kao i da su Hrvati u prošlosti, u razdobljima nakon Prvog i Drugog svjetskog rata te početkom Domovinskog rata, masovnije odlazili nego danas.

Na izvoru informacije

Iseljavanje mladih nameće se kao jedan od najtežih problema u Hrvatskoj, pa Milanović izravno od ljudi koji su napustili domovinu želi izravno čuti što ih je na to potaknulo i kakve su šanse da se vrate.

Računa se da danas u Irskoj živi dvadesetak tisuća Hrvata, a da ih je od toga u Corku, od ukupno 125 tisuća stanovnika, oko tisuću. Oni su prije pola godine veleposlanstvu u Dublinu i Ministarstvu znanosti i obrazovanja u Hrvatskoj pisali tražeći otvaranje hrvatske škole u Corku, s obzirom da njihova djeca pomalo zaboravljaju materinji jezik.