Zlostavljane žene morat će prijaviti svoje tajne adrese

Prijedlog novog zakona o boravištu mogao bi osim lažnih birača mogao bi ugroziti sigurnost žrtava obiteljskog nasilja. Ako bi, sukladno pravilima o unutarnjem redu domova i skloništa za žrtve obiteljskog nasilja, adresa njihovih štićenika postala dostupna većem broju ljudi, nasilnik bi ubuduće puno lakše mogao doći do svoje žrtve

ZAGREB  Prijedlog novog zakona o boravištu mogao bi osim lažnih birača mogao bi ugroziti sigurnost žrtava obiteljskog nasilja, iako mu to sasvim sigurno nije cilj. Prema prijedlogu tog zakona, adrese na koje su smještene žrtve obiteljskog nasilja više ne bi bile tajna, odnosno one bi svoje novo mjesto boravka morale prijaviti policiji kao i ostali građani, što znači da bi nasilnik koji to želi ubuduće puno lakše mogao doći do žrtve. Naime, prijedlog zakona o boravištu predviđa između ostalog da su »osobe koje stanuju u domovima za žrtve obiteljskog nasilja i skloništima za žrtve trgovanja ljudima, dužne prijaviti privremeno boravište na adresama ustanova u kojima su smještene, sukladno pravilima o unutarnjem redu tih ustanova«.

  Odgovor na pitanje znači li to da će žrtve nasilja, primjerice žene i njihova djeca, morati prijaviti svoju novu adresu u svim slučajevima ili samo u slučajevima gdje unutarnji red kuća u koje su smještene ne propisuje da je ta adresa tajna, jučer nismo uspjeli dobiti u Ministarstvu unutarnjih poslova.

Ustaljena praksa

Dosadašnji zakon o prebivalištu i boravištu građana uopće nije poimenice spominjao kako moraju postupati žrtve nasilja i trgovine ljudima, pa se posljednjih godina ustalila praksa da je adresa na koju su žrtve nasilja smještene nepoznata i policiji te da policija s žrtvama komunicira preko odvjetnika.

Kad bude provjeravala živi li doista netko na adresi na kojoj je prijavljen, policija će u terenskoj provjeri:   » utvrditi je li osoba prodala ili na drugi način otuđila stambeni objekt na adresi prijavljenog trajnog boravišta   » uzeti od stanodavca izjavu o trajnom boravištu osobe, ukoliko se radi o najmu stana   » utvrditi stanuju li i drugi članovi uže obitelji na istoj adresi i ukoliko ne stanuju, postoje li za to opravdani razlozi   » utvrditi je li osoba ili netko od članova uže obitelji zaposlen, odnosno obavlja li profesionalnu djelatnost u mjestu prijavljenog trajnog boravišta ili drugdje na području Hrvatske   » utvrditi pohađaju li djeca predškolske i školske ustanove u mjestu prijavljenog trajnog boravišta   » utvrditi je li osoba ili netko od članova kućanstva učlanjen i aktivno sudjeluje u sportskim, kulturnim i drugim ustanovama koje djeluju u mjestu prijavljenog trajnog boravišta   » utvrditi ima li osoba prijavljeno trajno boravište u drugoj državi

  Neva Tölle, koordinatorica autonomne ženske kuće Zagreb, kaže da dosad nije bila dužna obavijestiti policiju gdje je smjestila žrtvu nasilja, kako zlostavljač posredno ne bi došao do adrese, a da bi prijava privremenog boravka značila da deseci tisuća službenika mogu iz policijskog registra doznati gdje je ta žena privremeno nastanjena, što znači da se i zlostavljaču nudi više mogućnosti da dobije takvu informaciju.

MUP upozoren

– Naš unutarnji red kaže da je naša adresa tajna i mi žene koje su zbrinute kod nas nećemo prijavljivati, tako će postupati i naši odvjetnici. No, neke su žene smještene u javne ustanove čiji je osnivač grad ili županija i nemaju tu tajnost u unutarnjem redu, što znači da bi morali prijaviti žene koje zbrinu, upozorava Tölle. Ona otkriva da je Autonomna kuća zajedno s pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova još u veljači upozorila MUP na tu odredbu, koja bi privremenu adresu žrtve nasilja mogla učiniti dostupnom većem broju ljudi, ali da ta inicijativa nije urodila plodom osim što je u zakon dodano da je prijava privremenog boravka nužna sukladno unutarnjem redu ustanove, što opet ne štiti sve žrtve zlostavljanja.

  Tölle se pita i to hoće li država odgovarati ako se dogodi zlo i ako zbog obveze prijave privremenog boravka nasilnik uspije doći do svoje žrtve i ako stradaju neka žena ili dijete. Budući da će zakon u Saboru proći dva čitanja, postoji mogućnost i da dođe do promjene te odredbe.