Ženske udruge kritiziraju Bajića i represivni aparat

Ženska mreža zabrinuta neprocesuiranjem silovanja tijekom ratnih zbivanja

Hina

U Hrvatskoj do danas ne postoji statistika o broju žena žrtava ratnog silovanja i seksualnoga zlostavljanja, kao ni zakon koji bi im omogućio dobivanje statusa civilnih žrtava rata i ostvarivanje prava iz toga statusa



Ženska mreža Hrvatske, potaknuta javnim svjedočenjem žena koje su preživjele ratno silovanje u Vukovaru, izražava zabrinutost zbog neprocesuiranja tih teških zločina te marginaliziranja, relativiziranja i negiranja iskustava žena žrtava rata.


U Hrvatskoj do danas ne postoji statistika o broju žena žrtava ratnog silovanja i seksualnoga zlostavljanja, kao ni zakon koji bi im omogućio dobivanje statusa civilnih žrtava rata i ostvarivanje prava iz toga statusa, navodi se u večerašnjem priopćenju Ženske mreže Hrvatske koja okuplja organizacije, grupe i inicijative koje su prepoznale da su žene diskriminirane te ekonomski, politički i statusno marginalizirane.


Podsjeća se da je silovanje u ratu prvi put u povijesti proglašeno ratnim zločinom i zločinom protiv čovječnosti, te da je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju donio i prvu presudu za silovanje kao ratni zločin, ali da tragična iskustva žena koje su preživjele silovanje tijekom rata u Hrvatskoj od 1991. do 1995. nisu do sada ni na kakav način potaknula institucije hrvatske države da se bave tim problemom i stvore pretpostavke za primjenu zakonske zaštite žena koje su preživjele zločin ratnog silovanja.




Dodaje se kako Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću u svojoj analizi navodi da u Hrvatskoj samo 17 sudskih predmeta o ratnim zločinima sadrže i seksualno zlostavljanje civila, iako je prema saznanju ženskih organizacija i dokumentima Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, jasno da je razmjer ovih zločina daleko veći.


Ženska mreža smatra da bi revizija kaznenih djela počinjenih za vrijeme rata dovela do točnijeg i većeg broja slučajeva ratnog silovanja.


Vezano za poziv što ga je Državno odvjetništvo RH (DORH) uputilo ženama koje su preživjele silovanje da se jave radi svjedočenja, Ženska mreža, pak, želi DORH-u skrenuti pozornost na postojanje tisuća stranica dokumentacije Međunarodnog kaznenog suda koja im stoji na raspolaganja o počinjenim ratnim zločinima. Ta dokumentacija čeka da je Republika Hrvatska dodatno istraži i procesuira počinitelje, a među njima je i velik broj slučajeva silovanja u ratu.


Ističe se da svjedočenja žena iz Vukovara pokazuju što su preživjele, ali i i kako žive danas- – bez potpore društva i ostvarenih prava kakva imaju druge civilne žrtve rata.


Žrtve zločina ratnog silovanja su dvadeset godina bile nevidljive i potpuno marginalizirane, stoji u priopćenju Ženske mreže Hrvatske koja smatra da je vrijeme da rješavanje njihovoga problema već jednom postane prioritet hrvatske države i društva.